Splitski govor (splitska čakavština)

Opis iz registra

Splitski govor (splitska čakavština) pripada južnočakavskom, odnosno ikavskom dijalektu čakavskoga narječja. Zemljopisno je područje ikavskog dijalekta svedeno u njegovu kopnenome dijelu na uzak i isprekidan pojas uz more. Južnočakavski – ikavski se dijalekt proteže od Petrčana do Zadra te od Biograda do Vodica, a u sjevernoj Dalmaciji od Primoštena do Rogoznice, preko Trogira, Kaštela, Splita sve do Poljica.

Gradski su govori, pa tako i splitski, više predmet sociolingvističkih nego dijalektoloških istraživanja jer oni su izloženiji različitim utjecajima.

Nositelji splitskog čakavskog govora danas jesu stanovnici grada Splita, „fetivi“ Splićani, Splićani „od kolina“.

Jezik se mijenja i dosadašnje opise splitskog govora valja nastaviti istraživati te nadopunjavati novijim istraživanjima. Najveći i najbolji psiholog i portretist mentaliteta Splićana je kroničar Splita Miljenko Smoje.

Radi aktivnosti na očuvanju i promociji splitskog govora osnovana je Udruga za očuvanje baštine splitske čakavštine „Marko Uvodić Splićanin“. Cilj Udruge je educirati djecu po školama, osnovati izdavačku kuću za tiskanje mjesečnog dječjeg lista na čakavskom koji bi bio dostupan osnovnim školama, profesorima i ostalim građanima, ljubiteljima splitskog govora.

Podaci iz registra

Ostala kulturna dobra – Split

• Picigin-društvena igra loptom
• Zgrada Dalmacijavina, Obala kneza Domagoja 15
• Ostatci crkve sv. Benedikta i arheološko nalazište u predjelu Bene na Marjanu
• Bastion Cornaro i Galerija umjetnina
• Vila Flora (Cvijetin dvor), Tolstojeva 2
• Hrvatski pomorski muzej Split - muzejska građa
• Škrinja obitelji Grisogono iz Gradske knjižnice Marka Marulića
• Stambeno-poslovna zgrada Lloyd-a, Bartola Kašića 21
• Zgrada Ribarnice
• Dioklecijanovi podrumi
• Splitska sinagoga, Židovski prolaz 1
• Spomenik Emanuelu Vidoviću