Ostatci crkve sv. Benedikta i arheološko nalazište u predjelu Bene na Marjanu
Ostatci crkve sv. Benedikta i arheološko nalazište u predjelu Bene na Marjanu je kulturno dobro (arheološka baština) – Split, Splitsko-dalmatinska županija.
Podaci: Registar kulturnih dobara RH (Ministarstvo kulture i medija) (Otvorena dozvola RH), stanje 31. 10. 2026.
Opis iz registra
Na sjevernoj obali poluotoka Marjana u Splitu nalaze se ostatci predromaničke crkve sv. Benedikta u predjelu Bene, blizu istoimene uvale, koja je prema toj crkvi dobila ime. U povijesnim izvorima crkva se prvi put spominje 1362. godine s topografskom oznakom de Monte. U 17. stoljeću zabilježeno je njezino ruševno stanje, a krajem 18. stoljeća crkva je bila sasvim porušena i poslije zatrpana pod marjanskom cestom. Arheološkim istraživanjima provedenima 2002. i 2004. godine otkriveni su temeljni ostatci jednobrodne crkve sv. Benedikta s polukružnom apsidom na istočnoj strani. Vanjski oblik apside nije bilo moguće utvrditi. Pretpostavljen je i rekonstruiran pravokutni oblik jer je znatno više rasprostranjen u ranosrednjovjekovnoj Dalmaciji. Vanjske bočne plohe crkve bile su raščlanjene plitkim nišama (pet na svakome zidu). Unutarnje raščlanjenje ostaje nepoznato zbog maloga stupnja sačuvanosti, ali se prema ostatcima žbuke pretpostavlja trodijelna podjela s dvama parovima unutrašnjih lezena. Vanjska je dužina crkve iznosila 8,20 m, a vanjska širina 4,60 m. Debljina zidova bila je 60 cm. Na temelju ulomaka liturgijskoga namještaja (ulomak kapitela oltarne ograde sa stepenastom profilacijom) i karakterističnih plitkih niša koje raščlanjuju vanjske plohe, crkva se datira u 11. stoljeće. Izvan crkve pronađeni su ostatci pokojnika ukopanih direktno u zemlju te se pretpostavlja postojanje manjega groblja formiranog oko crkve. Pokretni arheološki materijal pohranjen je u Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Nakon istraživanja izvorni temeljni ostatci crkve konzervirani su i prekriveni geotekstilom, a iznad su restaurirani zidovi do otprilike pola metra visine. Restauriran je i oltarni stipes koji je postavljen na pretpostavljeno prvobitno mjesto. Ostatci crkve vraćeni su i u kultnu funkciju na blagdan sv. Benedikta, 11. srpnja, 2004. godine.
U popisu ranosrednjovjekovnih crkava u Dalmaciji, među više od četiri stotine zabilježenih naslovnika, ime sv. Benedikta iznimno je rijetko, a splitska crkva sv. Benedikta na Marjanu pripada tim rijetkim primjerima.
Podaci iz registra
| Naziv | Ostatci crkve sv. Benedikta i arheološko nalazište u predjelu Bene na Marjanu |
|---|---|
| Oznaka | Z-6122 |
| Mjesto | Split, Splitsko-dalmatinska županija |
| Vrsta | arheološka baština |
| Razdoblje | 13. st. do 17. st. |
| Status | zaštićeno kulturno dobro |
| Vrsta kulturnog dobra | nepokretno kulturno dobro - pojedinačno |
| Nadležni konzervatorski odjel | Konzervatorski odjel u Splitu |
Ostala kulturna dobra – Split
- Picigin-društvena igra loptom
- Zgrada Dalmacijavina, Obala kneza Domagoja 15
- Bastion Cornaro i Galerija umjetnina
- Vila Flora (Cvijetin dvor), Tolstojeva 2
- Hrvatski pomorski muzej Split - muzejska građa
- Škrinja obitelji Grisogono iz Gradske knjižnice Marka Marulića
- Stambeno-poslovna zgrada Lloyd-a, Bartola Kašića 21
- Zgrada Ribarnice
- Dioklecijanovi podrumi
- Splitska sinagoga, Židovski prolaz 1
- Spomenik Emanuelu Vidoviću
- Spomenik Grguru Ninskom u Splitu
Česta pitanja
Gdje se nalazi Ostatci crkve sv. Benedikta i arheološko nalazište u predjelu Bene na Marjanu?
Lokacija prema registru: Split, Splitsko-dalmatinska županija.
Iz kojeg je razdoblja Ostatci crkve sv. Benedikta i arheološko nalazište u predjelu Bene na Marjanu?
Registar navodi: 13. st. do 17. st.
Koji je pravni status: Ostatci crkve sv. Benedikta i arheološko nalazište u predjelu Bene na Marjanu?
zaštićeno kulturno dobro.
Odakle su podaci i smiju li se koristiti?
Izvor je Registar kulturnih dobara RH (Ministarstvo kulture i medija), objavljen pod licencom Otvorena dozvola RH; podaci preuzeti 31. 10. 2026. Za pravno obvezujuće podatke provjerite izvorni registar.