Zgrada Dalmacijavina, Obala kneza Domagoja 15

Opis iz registra

Zgrada centralne vinarije Dalmacijavina izgrađena je 1959. godine u jugoistočnom dijelu splitske luke prema projektu arhitekta Stanka Fabrisa, te u koautorstvu s Dinkom Vesanovićem ali samo u prvoj fazi izgradnje. Industrijska građevina oblikovana u duhu internacionalne moderne, te prepoznatljivom arhitektonskom izričaju S. Fabrisa, koji je osim te, projektirao još više od tridesetak vinarija i tvornica vina u regiji, naglasila je tadašnju važnost Splita kao vinarskog centra Dalmacije. Zgrada visine prizemlja i dva kata, u eksterijeru i interijeru odaje racionalno i funkcionalno oblikovanje karakteristično za industrijsku arhitekturu, ali i uvažavanje ambijenta u kojem nastaje. Smještena u podnožju Katalinića brijega i naglašene horizontalnosti, iz pojedinih vizura djeluje poput skladnog postamenta vertikali Svjetionika „Pomorac“ u pozadini, iznimnog djela autora Ivana Carića, dovršenog godinu dana ranije (1957.-1958.). Pravilno geometrijski oblikovan volumen zgrade odlikuje uvučeno prizemlje, neoplastično tretiranje pročelja prvog i drugog kata na kojima su smješteni uredi, te ravno krovište koje je svojedobno imalo javnu namjenu (restoran) te pješački most kojim je bila ostvarena komunikacija s Katalinića brijegom. Zgrada nosi sve osobine Fabrisova arhitektonskog izričaja: vješto uravnotežen odnos puno-prazno, dinamiziranje pročelja primjenom glatkih kamenih ploha s ritmiziranim nizovima prozora s naglašenim stupovima, primjena rasteriranih tekstura rustičnog kamenog prizemlja („splitski vez“) što je ujedno i poveznica s Fabrisovim splitskim podrijetlom i lokalnom tradicijom, kontrast svjetla i sjene i duboke sjene trijema. Treba spomenuti i za Fabrisa karakterističan kolorizam pročelja - danas izblijedjeli kolorit zgrade Dalmacijavina upućuje na paletu plavih tonova sličnu koloritu Fabrisovih nebodera u splitskom predjelu Glavičine.

Zgrada Dalmacijavina vrijedan je primjer hrvatske moderne industrijske arhitekture, nezaobilazan i u valorizaciji opusa arhitekta Stanka Fabrisa. Osim suvremenog arhitektonskog izričaja, i unatoč dogradnjama, od 1962. do 1973., koje su također Fabrisovo autorstvo, iznimna vrijednost ove građevine je i u njezinim gabaritima i prostornoj dispoziciji dominantne horizontale u skladnom suodnosu s padinama Katalinića brijega, vertikalom Svjetionika „Pomorac“ te skladnim vizurama s mora i kopna.

Podaci iz registra

Ostala kulturna dobra – Split

• Picigin-društvena igra loptom
• Ostatci crkve sv. Benedikta i arheološko nalazište u predjelu Bene na Marjanu
• Bastion Cornaro i Galerija umjetnina
• Vila Flora (Cvijetin dvor), Tolstojeva 2
• Hrvatski pomorski muzej Split - muzejska građa
• Škrinja obitelji Grisogono iz Gradske knjižnice Marka Marulića
• Stambeno-poslovna zgrada Lloyd-a, Bartola Kašića 21
• Zgrada Ribarnice
• Dioklecijanovi podrumi
• Splitska sinagoga, Židovski prolaz 1
• Spomenik Emanuelu Vidoviću
• Spomenik Grguru Ninskom u Splitu