Poliptih Gospe od Milosrđa iz crkve Gospe od Milosrđa

Opis iz registra

Poliptih Gospe od Milosrđa iz crkve Gospe od Milosrđa, nije sačuvan cjelovit, bez izvornog je okvira, sa slikanim tablama smještenim na dvije lokacije. U crkvi Gospe od Milosrđa u Dubrovniku, na glavnome oltaru izrađenu 1914. od mramora sive i ružičaste boje, nalaze se dijelovi poliptiha naslikani nakon 1520., table sa stojećim likovima sv. Antuna Pustinjaka i sv. Petra, dok su ostale slikane table, koje se nalaze na oltaru, kopije dijelova poliptiha, a originali mu se nalaze u Dubrovačkim muzejima. Darovnicom Dubrovačke biskupije od 17. travnja 1915. i darovnicom Kapucinskoga samostana od 3. svibnja 1917. Dubrovačkim su muzejima poklonjeni dijelovi poliptiha iz 16. st. i to središnja tabla s likom Gospe od Milosrđa i bočne table s dopojasnim likovima sv. Ivana Krstitelja i sv. Jeronima.

Na središnjoj tabli, koja se danas nalazi u Dubrovačkim muzejima, naslikana je Bogorodica Zaštitnica u strogo frontalnome stavu. Ona rukama raskriljuje svoj plašt i njime zaštićuje male ljudske figure u klečećem stavu. Slika je ikonografski zanimljiva jer predstavlja tipičan mletački način prikazivanja Bogorodice Zaštitnice, kao spoj zapadnjačkoga motiva Bogorodice Zaštitnice, s vjernicima podno raširenoga plašta i bizantskoga tipa Platytere, frontalno postavljene Bogorodice orans koja na prsima ima medaljon s likom Krista Emanuela. Na oltaru crkve Gospe od Milosrđa slika je iste teme naslikana 1721., za koju se pretpostavlja da je djelo Petra Matteija. U dnu slike, koja je danas na oltaru, natpis je koji kazuje da je 19. lipnja 1806. bila oštećena i odmah obnovljena.

Prilikom restauracije tabla gornjeg reda poliptiha, 1987. godine, utvrdilo se da se u pozadini likova naziru stabla s naznačenim lišćem, naslikana na plavozelenoj podlozi koja se vezuju za pozadinu središnje slike Bogorodice Zaštitnice. Poliptih u crkvi Gospe od Milosrđa završava pravokutnom tablom kojoj je na plavoj pozadini naslikan dopojasni lik raspetoga Krista, koji se plavim tonovima pozadine i izražajnom aureolom vezuje za ostale dijelove poliptiha.

Iako nije poznat autor, kao ni vrijeme nastanka poliptiha, po načinu slikanja likova, njihovih lica, nabora draperija i sjena, te načinu oblikovanja volumena likova i slikanja pozadine, smatra se djelom nekoga od učenika slikara Pietra Giovannija nastalim nakon 1520.

Podaci iz registra

Ostala kulturna dobra – Dubrovnik

• Vila Čingrija
• Dubrovački muzeji, Arheološki muzej - muzejska građa
• Katoličko groblje s kapelom sv. Križa na Boninovu
• Oltarna pala Bogorodica s Djetetom, sv. Nikolom, sv. Rokom, sv. Sebastijanom, sv. Lucijom i sv. Katarinom
• Dom zdravlja, Ulica dr. Ante Starčevića 1
• Ostaci crkve sv. Mihajla na otoku Koločepu
• Ostatci crkve sv. Barbare na položaju Borje kod Gornjega Čela
• Crkva sv. Stjepana na lokalitetu "Kala Duha"
• Ladanjsko – gospodarski kompleks Pozza – Bassegli – Krtica
• Ljetnikovac Dražić s kapelicom - Biskupija
• Ostatci crkve sv. Srđa na položaju Bige
• Vila Rusko