Vila Čingrija

Opis iz registra

Vila Čingrija smještena je na predjelu Boninovo, zapadno od gradske jezgre Dubrovnika i njezina povijesnog predgrađa Pila. Vrtna parcela vile Čingrije položena je na uskom pojasu što ga sa sjeverne strane određuje križište cesta prema Gružu, Lapadu i Gradu, a s južne stjenovita strmen morske obale. Prilagodivši se negostoljubivoj konfiguraciji, obrastao bujnom mediteranskom vegetacijom, posjed je u potpunosti stopljen s prirodnim karakterom predjela te se u vizuri s mora bogatstvo i složenost vrtno-arhitektonskog koncepta tek naslućuje.

Jednokatnica razvedene tlocrtne osnove, građena pravilnim kamenim klesancima slaganima u korševe, natkrivena je krovištem s pokrovom od kupe kanalice. Oblikovanje vanjštine karakterizira izrazita asimetrija, kako u organizaciji volumena, tako i u rasporedu i dimenzioniranju otvora. Primjenom različitih nadvoja otvora, poput potkovastoga luka portala, šiljastolučnoga potkovastog luka velikoga prozora na odmorištu stubišta te trolisnih šiljastolučnih nadvoja lođe kata, pojavnosti vile priskrbljene su jake orijentalne reminiscencije.

Vrtni prostori, prostrane terase smještene istočno i zapadno od kuće te šetnice i stubišta što se kaskadno spuštaju do strmih stijena i morske obale opremljene su iznimno bogatim inventarom kamene plastike, gotovo bez iznimke mobilijarom ruševnih ladanjskih i sakralnih zdanja, sekundarno uklopljenih u cjelinu prožetu duhom romantizma. Smještajem, dimenzijama i oblikovanjem dominantan je sjenoviti vidikovac jugozapadno od kuće, prema pejsažu artikuliran s tri prostrana lučna otvora u visokome kamenom zidu završenom kruništem. Na zidu vidikovca ugrađena je ploča s uklesanim stihovima Ive Vojnovića, koji podcrtavaju romantičarski koncept cjeline: „Hoće li vječni raj biti ljepši od ovoga moga?“

Vila je oblikovana u duhu egzotizma, europske mode fin de sieclea, koji se u lokalnoj sredini sa zakašnjenjem javlja u godinama prije izbijanja Prvoga svjetskog rata. Vrtni prostori, uz još uvijek živu tradiciju dubrovačke ladanjske arhitekture, uređenjem se oslanjaju na romantičarske, također devetnaestostoljetne hortikulturno-arhitektonske inscenacije, koje u dubrovačkoj okolici iznimnu razinu dosežu u uređenju rezidencije Maksimilijana Habsburškog na Lokrumu, perivoju baruna Augusta Maynerija na Lopudu i Drvarici grofa Balda Bassegli-Gozze u Trstenom.

Vilu je 1913. godine projektirao inženjer Stjepan Malešević za dubrovačkoga pravnika i političara dr. Melka Čingriju (1873. – 1949.). Danas je u njoj smješteno dopisništvo Hrvatske radiotelevizije.

Podaci iz registra

Ostala kulturna dobra – Dubrovnik

• Poliptih Gospe od Milosrđa iz crkve Gospe od Milosrđa
• Dubrovački muzeji, Arheološki muzej - muzejska građa
• Katoličko groblje s kapelom sv. Križa na Boninovu
• Oltarna pala Bogorodica s Djetetom, sv. Nikolom, sv. Rokom, sv. Sebastijanom, sv. Lucijom i sv. Katarinom
• Dom zdravlja, Ulica dr. Ante Starčevića 1
• Ostaci crkve sv. Mihajla na otoku Koločepu
• Ostatci crkve sv. Barbare na položaju Borje kod Gornjega Čela
• Crkva sv. Stjepana na lokalitetu "Kala Duha"
• Ladanjsko – gospodarski kompleks Pozza – Bassegli – Krtica
• Ljetnikovac Dražić s kapelicom - Biskupija
• Ostatci crkve sv. Srđa na položaju Bige
• Vila Rusko