Dubrovački muzeji, Arheološki muzej - muzejska građa
Dubrovački muzeji, Arheološki muzej - muzejska građa je kulturno dobro (muzejska građa) – Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija.
Podaci: Registar kulturnih dobara RH (Ministarstvo kulture i medija) (Otvorena dozvola RH), stanje 31. 10. 2026.
Opis iz registra
Zaštićenu građu Dubrovačkih muzeja – Arheološkog muzeja čine Egipatska zbirka, Antička zbirka, Ciparska zbirka, Ranosrednjovjerkovna zbirka i Pretpovijesna zbirka.
Egipatska zbirka, po broju predmeta druga zbirka u Hrvatskoj, obuhvaća predmete koji se datiraju od III. međurazdoblja od 1069.- 666. pr. Kr. do helenističkog i rimskog vremena, odnosno do 395. godine. Većinu zbirke čine amuleti, kipići božanstava, skarabeji, koji su bili povezani s vjerovanjima Starog Egipta, odnosno korišteni su u svakodnevnom životu kao zavjetni darovi.
Antičku zbirku čine spomenici rimske provenijencije iz Epidaurskog agera, Konavala, Župe, Pelješca, Korčule i Mljeta. Najbrojniji su keramički ulomci posuda i amfora iz Cavtata i Goričine u Župi dubrovačkoj, slijedi ih kamena plastika sakralnih građevina i sepulkralnih spomenika, a manji je broj sitnih nalaza (staklenih, metalnih i koštanih predmeta). Od kamenih spomenika u Zbirci ističu se nadgrobne stele, skulptura Minerve, glava satira, glava bradatoga muškarca (cara) iz kasnoga 4. st., starokršćanski kapiteli iz Dubrovnika i starokršćanska menza iz mljetske bazilike u Polačama.
Većinu Ciparske zbirke čine predmeti iz srednjega i kasnoga brončanog doba Ciparske kulture (1900. – 1050. g. pr. Kr.) te manji broj nastao u drugoj polovini 1. tisućljeća pr. Kr.
Ranosrednjovjekovna zbirka obuhvaća najvećim dijelom kamene spomenike koji su nekada pripadali interijerima brojnih benediktinskih crkava u Dubrovniku i njegovoj okolici, gdje je djelovala kvalitetna klesarska škola s radionicama i vrsnim majstorima klesarima.
Pretpovijesna zbirka sadrži brojne arheološke nalaze iz razdoblja od eneolitika do mlađega željeznog doba, uključujući i helenističke nalaze koji u prostornom i kulturnom kontekstu ovdje pripadaju kraju željeznog doba.Raniji nalazi iz eneolitika i brončanoga doba uglavnom potječu iz špilje Gudnja, dok su oni iz željeznog doba zastupljeni nalazima iz istraživanja Spile kod Gornje Nakovane na zapadnom dijelu poluotoka Pelješca.
Podaci iz registra
| Naziv | Dubrovački muzeji, Arheološki muzej - muzejska građa |
|---|---|
| Oznaka | Z-5612 |
| Mjesto | Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija |
| Vrsta | muzejska građa |
| Razdoblje | Bez datacije |
| Status | zaštićeno kulturno dobro |
| Vrsta kulturnog dobra | pokretno kulturno dobro - muzejska građa |
| Nadležni konzervatorski odjel | Konzervatorski odjel u Dubrovniku |
Ostala kulturna dobra – Dubrovnik
- Vila Čingrija
- Poliptih Gospe od Milosrđa iz crkve Gospe od Milosrđa
- Katoličko groblje s kapelom sv. Križa na Boninovu
- Oltarna pala Bogorodica s Djetetom, sv. Nikolom, sv. Rokom, sv. Sebastijanom, sv. Lucijom i sv. Katarinom
- Dom zdravlja, Ulica dr. Ante Starčevića 1
- Ostaci crkve sv. Mihajla na otoku Koločepu
- Ostatci crkve sv. Barbare na položaju Borje kod Gornjega Čela
- Crkva sv. Stjepana na lokalitetu "Kala Duha"
- Ladanjsko – gospodarski kompleks Pozza – Bassegli – Krtica
- Ljetnikovac Dražić s kapelicom - Biskupija
- Ostatci crkve sv. Srđa na položaju Bige
- Vila Rusko
Česta pitanja
Gdje se nalazi Dubrovački muzeji, Arheološki muzej - muzejska građa?
Lokacija prema registru: Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija.
Iz kojeg je razdoblja Dubrovački muzeji, Arheološki muzej - muzejska građa?
Registar navodi: Bez datacije.
Koji je pravni status: Dubrovački muzeji, Arheološki muzej - muzejska građa?
zaštićeno kulturno dobro.
Odakle su podaci i smiju li se koristiti?
Izvor je Registar kulturnih dobara RH (Ministarstvo kulture i medija), objavljen pod licencom Otvorena dozvola RH; podaci preuzeti 31. 10. 2026. Za pravno obvezujuće podatke provjerite izvorni registar.