Preskoči na sadržaj

Dubrovački muzeji, Arheološki muzej - muzejska građa

Dubrovački muzeji, Arheološki muzej - muzejska građa je kulturno dobro (muzejska građa) – Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija.

Podaci: Registar kulturnih dobara RH (Ministarstvo kulture i medija) (Otvorena dozvola RH), stanje 31. 10. 2026.

Opis iz registra

Zaštićenu građu Dubrovačkih muzeja – Arheološkog muzeja čine Egipatska zbirka, Antička zbirka, Ciparska zbirka, Ranosrednjovjerkovna zbirka i Pretpovijesna zbirka.

Egipatska zbirka, po broju predmeta druga zbirka u Hrvatskoj, obuhvaća predmete koji se datiraju od III. međurazdoblja od 1069.- 666. pr. Kr. do helenističkog i rimskog vremena, odnosno do 395. godine. Većinu zbirke čine amuleti, kipići božanstava, skarabeji, koji su bili povezani s vjerovanjima Starog Egipta, odnosno korišteni su u svakodnevnom životu kao zavjetni darovi.

Antičku zbirku čine spomenici rimske provenijencije iz Epidaurskog agera, Konavala, Župe, Pelješca, Korčule i Mljeta. Najbrojniji su keramički ulomci posuda i amfora iz Cavtata i Goričine u Župi dubrovačkoj, slijedi ih kamena plastika sakralnih građevina i sepulkralnih spomenika, a manji je broj sitnih nalaza (staklenih, metalnih i koštanih predmeta). Od kamenih spomenika u Zbirci ističu se nadgrobne stele, skulptura Minerve, glava satira, glava bradatoga muškarca (cara) iz kasnoga 4. st., starokršćanski kapiteli iz Dubrovnika i starokršćanska menza iz mljetske bazilike u Polačama.

Većinu Ciparske zbirke čine predmeti iz srednjega i kasnoga brončanog doba Ciparske kulture (1900. – 1050. g. pr. Kr.) te manji broj nastao u drugoj polovini 1. tisućljeća pr. Kr.

Ranosrednjovjekovna zbirka obuhvaća najvećim dijelom kamene spomenike koji su nekada pripadali interijerima brojnih benediktinskih crkava u Dubrovniku i njegovoj okolici, gdje je djelovala kvalitetna klesarska škola s radionicama i vrsnim majstorima klesarima.

Pretpovijesna zbirka sadrži brojne arheološke nalaze iz razdoblja od eneolitika do mlađega željeznog doba, uključujući i helenističke nalaze koji u prostornom i kulturnom kontekstu ovdje pripadaju kraju željeznog doba.Raniji nalazi iz eneolitika i brončanoga doba uglavnom potječu iz špilje Gudnja, dok su oni iz željeznog doba zastupljeni nalazima iz istraživanja Spile kod Gornje Nakovane na zapadnom dijelu poluotoka Pelješca.

Podaci iz registra

NazivDubrovački muzeji, Arheološki muzej - muzejska građa
OznakaZ-5612
MjestoDubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija
Vrstamuzejska građa
RazdobljeBez datacije
Statuszaštićeno kulturno dobro
Vrsta kulturnog dobrapokretno kulturno dobro - muzejska građa
Nadležni konzervatorski odjelKonzervatorski odjel u Dubrovniku

Ostala kulturna dobra – Dubrovnik

Česta pitanja

Gdje se nalazi Dubrovački muzeji, Arheološki muzej - muzejska građa?

Lokacija prema registru: Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija.

Iz kojeg je razdoblja Dubrovački muzeji, Arheološki muzej - muzejska građa?

Registar navodi: Bez datacije.

Koji je pravni status: Dubrovački muzeji, Arheološki muzej - muzejska građa?

zaštićeno kulturno dobro.

Odakle su podaci i smiju li se koristiti?

Izvor je Registar kulturnih dobara RH (Ministarstvo kulture i medija), objavljen pod licencom Otvorena dozvola RH; podaci preuzeti 31. 10. 2026. Za pravno obvezujuće podatke provjerite izvorni registar.