Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna - tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj
Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna - tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj je kulturno dobro (običaji, obredi i svečanosti) – Zagreb, Grad Zagreb.
Podaci: Registar kulturnih dobara RH (Ministarstvo kulture i medija) (Otvorena dozvola RH), stanje 31. 10. 2026.
Opis iz registra
Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna - tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj kulturna su baština koju su bokeljski Hrvati doseljavanjem iz Boke kotorske, danas u državi Crnoj Gori, prenijeli u Hrvatsku. Zajednica Bokelja u Hrvatskoj vezana je uz tradiciju poznatih pomoraca i cehovskog udruženja Bokeljske mornarice, bratovštine mediteranskog tipa. Bokelji u Hrvatskoj danas čine brojnu zajednicu organiziranu u bratovštine koje su ujedinjene nazivom „Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809“, a djeluju u Zagrebu, Rijeci, Puli, Splitu i Dubrovniku. Trenutno u Hrvatskoj živi peta i šesta generacija Bokelja koji baštine tradiciju Bokeljske mornarice na teritoriju Republike Hrvatske upravo u aktivnostima bratovština. Svoju tradicijsku baštinu smatraju nezaobilaznim dijelom identiteta pa se zato okupljaju i slave sveca zaštitnika - svetoga Tripuna. Blagdan obilježavaju odlaskom na katoličko misno slavlje i izvedbom kola u svim središtima bratovština u Hrvatskoj. Svetom Tripunu posvetili su i posebno kolo koje se po predaji prvi put plesalo prilikom dolaska relikvija svetog Tripuna u Kotor 809. g. u čast zaštitnika, pa se ono naziva kolom svetog Tripuna. Često se koristi i naziv kolo Bokeljske mornarice jer ga izvode samo Odredi Bokeljske mornarice. Bokelji se okupljaju svake godine za proslavu sv. Tripuna oko dvaju središnjih događanja. To su Tripundan (3. veljače) i „Bokeljska večer“, s tradicionalnim balom koji se u svakom od gradova u kojima Bokeljska mornarica djeluje održava u različito vrijeme. Ta okupljanja zajedno s kulturnim događanjima (izložbe, koncerti, predavanja i sl.) koje tim povodom bratovštine organiziraju, a odnose se na predstavljanje kulturne baštine Bokelja hrvatskoj javnosti, čine cjelinu koju Bokelji nazivaju Tripundanskim svečanostima. U prenošenju kulturnih vrijednosti Bokelja osobito je važna uloga Malog admirala, dječaka od 7 do 10 godina, kojeg bratovštine biraju njegujući tradicije u obitelji. Mali admiral izgovara lode sv. Tripunu (zahtjevan tekst upućen sv. Tripunu) uz crkvene tripundanske proslave i tijekom bokeljske večeri. Svi Odredi imaju Malog admirala, čiji je izbor izuzetna čast dječaku. Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna - tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj kao nematerijalno kulturno dobro - simboličko je mjesto opstojnosti zajednice Bokelja u Hrvatskoj koje ispunjava duhovni prostor bokeljskog zajedništva.
Podaci iz registra
| Naziv | Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna - tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvat |
|---|---|
| Oznaka | Z-6572 |
| Mjesto | Zagreb, Grad Zagreb |
| Vrsta | običaji, obredi i svečanosti |
| Razdoblje | Bez datacije |
| Status | zaštićeno kulturno dobro |
| Vrsta kulturnog dobra | nematerijalno kulturno dobro |
| Nadležni konzervatorski odjel | Više odjela |
Ostala kulturna dobra – Grad Zagreb
- Muzejska građa HT muzeja
- Muzej Prigorja - muzejska građa
- Ostavština arhitekta Zdenka Strižića
- Ostavština arhitekta Stjepana Podhorskog
- Cjelina arhivskih fondova i zbirki u posjedu Hrvatskog državnog arhiva
- Muzejska građa Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU
- Umijeće ručne izrade i popravka satova urarskog obrta Lebarović iz Zagreba
- Kulturno-povijesna cjelina grada Zagreba
- Tiflološki muzej - muzejska građa
- Ostavština povijesnih dokumenata i artefakata pokojnoga profesora Tihomila Stahuljaka
- Dokumentacijske zbirke arhivskog gradiva iz područja istraživanja i proizvodnje nafte i plina u posjedu INA-Industrije nafte d.d.
- Zbirka Donacija Silvane Seissel, Muzej suvremene umjetnosti
Česta pitanja
Gdje se nalazi Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna - tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj?
Lokacija prema registru: Zagreb, Grad Zagreb.
Iz kojeg je razdoblja Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna - tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj?
Registar navodi: Bez datacije.
Koji je pravni status: Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna - tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj?
zaštićeno kulturno dobro.
Odakle su podaci i smiju li se koristiti?
Izvor je Registar kulturnih dobara RH (Ministarstvo kulture i medija), objavljen pod licencom Otvorena dozvola RH; podaci preuzeti 31. 10. 2026. Za pravno obvezujuće podatke provjerite izvorni registar.