Ostavština arhitekta Zdenka Strižića

Opis iz registra

Ostavštinu Zdenka Strižića Zvonimir Vrkljan pohranio je u Upravi za zaštitu kulturne baštine 1957. godine. Podijeljena je na Zbirku crteža i grafika (98 predmeta), Zbirku projekta (108 predmeta), Zbirku radnog materijala, rukopisa, fotografija i skica (233 predmeta).

Arhitekt Zdenko Strižić (1902. – 1990.) istaknuti je hrvatski arhitekt koji je djelovanjem krajem dvadesetih i tridesetih godina afirmirao arhitekturu hrvatske moderne u svjetskim razmjerima. Arhitekt, urbanist, dizajner, teoretičar, bio je i izvrstan crtač, slikar i grafičar.

Studij arhitekture upisuje 1921. u Dresdenu, 1924. školovanje nastavlja u Parizu, a 1925. odlazi na studij arhitekture u Berlin, kod Hansa Poelziga, kod kojeg diplomira 1926. godine. Po završetku studija nastavlja rad pri berlinskoj Akademiji umjetnosti u atelijeru Hansa Poelziga, gdje surađuje na njegovim projektima i izvedbama. Tada nastaje projekt za berlinsko kazalište Babilon, stambeno naselje Bülowplatz i natječajni projekt kazališta u Harkovu, za koji osvaja jednu od prve tri nagrade. Atelijer napušta 1928. i radi kao samostalni arhitekt i urbanist, i to na Generalnoj regulatornoj osnovi Zagreba, projektu izgradnje Ilice, muzeju u Malmöu i regulaciji Stockholma. U Zagreb se vraća 1933. Do početka rata najviše se bavio projektiranjem stambenih naselja (Vrhovec, naselje Prve hrvatske štedionice na Trešnjevci) i izradom regulatornih osnova (Sušak i Novi Sad). Nakon završetka rata izabran je za profesora na arhitektonskom odjelu tadašnjega Tehničkog fakulteta u Zagrebu, na katedri projektiranja. U poslijeratnome razdoblju najznačajniji su mu projekti opere u Beogradu i izrada generalnoga plana Plitvičkih jezera s hotelima, ugostiteljskim paviljonima, kupalištem i jezerskim pristaništima. Svoja dugogodišnja iskustva sažima u knjigama „Arhitektonsko projektiranje I“ i „O stanovanju, Arhitektonsko projektiranje II“. Iz tadašnje Jugoslavije emigrira 1955. i nastavlja rad kao istaknuti predavač na sveučilištima diljem svijeta. Uz sveučilišnu karijeru nastavlja projektirati škole, stambene objekte te izrađuje studije zračnih luka.

U provedenom postupku utvrđivanjasvojstva kulturnoga dobra utvrđeno je izuzetno značenje Ostavštine arhitekta Zdenka Strižića za hrvatsku kulturnu baštinu.

Podaci iz registra

Ostala kulturna dobra – Grad Zagreb

• Muzejska građa HT muzeja
• Muzej Prigorja - muzejska građa
• Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna - tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj
• Ostavština arhitekta Stjepana Podhorskog
• Cjelina arhivskih fondova i zbirki u posjedu Hrvatskog državnog arhiva
• Muzejska građa Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU
• Umijeće ručne izrade i popravka satova urarskog obrta Lebarović iz Zagreba
• Kulturno-povijesna cjelina grada Zagreba
• Tiflološki muzej - muzejska građa
• Ostavština povijesnih dokumenata i artefakata pokojnoga profesora Tihomila Stahuljaka
• Dokumentacijske zbirke arhivskog gradiva iz područja istraživanja i proizvodnje nafte i plina u posjedu INA-Industrije nafte d.d.
• Zbirka Donacija Silvane Seissel, Muzej suvremene umjetnosti