Sibenski tanac

Opis iz registra

Sibenski tanac jedinstven je i najstariji ples na otoku Silbi. Na otoku se kaže tancati, balati ili igrati za plesati.

Prema kazivanjima sibenski tanac igrao se na plesnim priredbama, osobito nedjeljama, na crkvene blagdane te poslije mise, prigodom ženidbe, u kući mlade ili u seoskoj dvorani; na pokladni utorak, na otvorenom, na mjesnom trgu, oko „slamnatog karnevala“.

Prema strukturi prostornog oblikovanja, odnosno, kretanju izvođača, sibenski tanac sastoji se od dva dijela. U prvome se u parovima obilazi prostor uz promjene smjera kretanja, a u drugom dijelu pleše se u dva reda, muškarci nasuprot žena. Stil se odlikuje gracioznošću te finim i dostojanstvenim, mirnim plesanjem.

Nositelji sibenskog tanca stanovnici su otoka Silbe. Organizirano djeluju u Izvornoj folklornoj skupini (IFS ) “Silba”.

Sibenski tanac osobita je lokalna suvrstica parovnih otočnih tanaca, stariji sloj žive plesne tradicije i važan simbol identiteta stanovnika Silbe. Njegovim učenjem i prenošenjem na mlađe potaknula se rekonstrukcija nošnji, a svojim je osobitim stilom izvedbe poticajan i višeslojan izričaj za okupljanje bez ograničenja čime u potpunosti opravdava želju za daljnim očuvanjem i javnim prepoznavanjem kulturnoga dobra na nacionalnoj razini.

Podaci iz registra

Ostala kulturna dobra – Zadar

• Oltar Presvetoga Sakramenta iz katedrale sv. Stošije
• Glavni oltar crkve Gospe od Zdravlja (Gospe od Kaštela)
• Zbirka starih i rijetkih knjiga knjižnice Samostana franjevaca trećoredaca sv. Mihovila
• Oltar Duša od Čistilišta
• Etnografska zbirka u Štrekelovu mlinu
• Kip sv. Vinka Fererskog
• Sklop zgrada nekadašnje Preparandije i Tvornice duhana
• Inventar župe Rođenja Blažene Djevice Marije
• Škrinja sv. Šimuna
• Inventar Stalne izložbe crkvene umjetnosti (SICU)
• Kulturno-povijesna cjelina Diklo
• Ostaci niza brodoloma