Oltar Presvetoga Sakramenta iz katedrale sv. Stošije
Oltar Presvetoga Sakramenta iz katedrale sv. Stošije je kulturno dobro (sakralni/religijski predmeti) – Zadar, Zadarska županija.
Podaci: Registar kulturnih dobara RH (Ministarstvo kulture i medija) (Otvorena dozvola RH), stanje 31. 10. 2026.
Opis iz registra
Prizmatični stipes oltara, smještenog na jugozapadnom bočnom zidu, podignut je na dvije stepenice. Na supedaneju je polje trakom crvenog mramora uokvireno i podijeljeno u tri pravokutna polja od kojih su dva bočna manja, a srednje šire. U širem su polju mramorne višebojne inkrustacije u obliku dvije simetrično povijene lisnate vitice, dok je u manjim poljima po jedna lisnata S vitica. Na predoltarniku je u ovalnom medaljonu reljefni prikaz Jaganjca Božjeg, dok su na uglovima skošeni pilastri sa glavicama anđela. Na stipes se na bočnim stranama nastavljaju po dva postolja za kipove evanđelista Marka, Mateja, Ivana i Luke (visina: 173 cm) ukrašena pilastrima sa reljefnim likovima teoloških Vrlina: (Vjera – visina: 54 cm; Nade – visina: 53,5 cm; Ljubav – visina: 55 cm), dok je na četvrtom reljef sv. Stošije (visina: 52,5 cm) sa modelom crkve u rukama. Postolja su oivičena balusterima od žutog mramora. Nad menzom se uzdiže nadgradnja oltara (retabl) koja se sastoji od tri niše odjeljenje pilastrima i stupovima od crvenog francuskog mramora koji su postavljeni na prizmatična postolja. Unutarnji par stupova nad trabeacijom nosi polukružni zabat sa kipovima anđela dok bočne niše imaju pravokutni obris. Anđeli na stranama zabata kleče u stavu adoracije, dok onaj u vrhu ima razmotani svitak sa natpisom: NE HAESITES (“Ne oklijevaj”). U središnjoj je niši ukrašenoj anđelima skulptura Pieta (visina: 55 cm), a ispred je svetohranište, dok su u bočnima unutar plitkih trokutasto zaključenih edikula sa figurama anđela kipovi proroka Mojsija (visina: 59 cm) i Ilije (visina: 60 cm). Nad stupovima je trabeacija (gređe) istaknutih obrata na koju je postavljena ograda od balustera koja završava pilastrima sa kipovima anđela sa knjigom i kaležom u rukama, dok su nad vanjskim parom stupova vaze. Nadgradnja nad balustradom završava sa tri polukupole. Bočne su podignute na poligonalna postolja, razdijeljene rebrima, ukrašene biljnim inkrustacijama te nadvišene drvom križa i Golubicom Duha Svetoga. Na središnjoj je, izrađenoj od crnog mramora u obliku spljoštene lukovice i razdijeljenoj rebrima, postavljena dopojasna figura Boga Oca i prikaz pelikana. Iza oltarne arhitekture je prostrt je zastor od žutog mramora koji na rubovima pridržavaju anđeli. Ograda oko oltara, izrađena od višebojnog mramora, odvaja oltar od ostatka crkvene unutrašnjosti tvoreći kapelu Presvetog Sakramenta – odvojenu cjelinu u koju se ulazi kroz bočna vrata od kovanog željeza.
Podaci iz registra
| Naziv | Oltar Presvetoga Sakramenta iz katedrale sv. Stošije |
|---|---|
| Oznaka | Z-6152 |
| Mjesto | Zadar, Zadarska županija |
| Vrsta | sakralni/religijski predmeti |
| Razdoblje | 1719. god. do 1719. god. |
| Status | zaštićeno kulturno dobro |
| Vrsta kulturnog dobra | pokretno kulturno dobro - pojedinačno |
| Nadležni konzervatorski odjel | Konzervatorski odjel u Zadru |
Ostala kulturna dobra – Zadar
- Glavni oltar crkve Gospe od Zdravlja (Gospe od Kaštela)
- Zbirka starih i rijetkih knjiga knjižnice Samostana franjevaca trećoredaca sv. Mihovila
- Sibenski tanac
- Oltar Duša od Čistilišta
- Etnografska zbirka u Štrekelovu mlinu
- Kip sv. Vinka Fererskog
- Sklop zgrada nekadašnje Preparandije i Tvornice duhana
- Inventar župe Rođenja Blažene Djevice Marije
- Škrinja sv. Šimuna
- Inventar Stalne izložbe crkvene umjetnosti (SICU)
- Kulturno-povijesna cjelina Diklo
- Ostaci niza brodoloma
Česta pitanja
Gdje se nalazi Oltar Presvetoga Sakramenta iz katedrale sv. Stošije?
Lokacija prema registru: Zadar, Zadarska županija.
Iz kojeg je razdoblja Oltar Presvetoga Sakramenta iz katedrale sv. Stošije?
Registar navodi: 1719. god. do 1719. god.
Koji je pravni status: Oltar Presvetoga Sakramenta iz katedrale sv. Stošije?
zaštićeno kulturno dobro.
Odakle su podaci i smiju li se koristiti?
Izvor je Registar kulturnih dobara RH (Ministarstvo kulture i medija), objavljen pod licencom Otvorena dozvola RH; podaci preuzeti 31. 10. 2026. Za pravno obvezujuće podatke provjerite izvorni registar.