Virje između Drave i Bilogore: povijest, stanovništvo i gospodarstvo
Šest naselja i 3.842 stanovnika
Prema Popisu stanovništva iz 2021. godine, u Općini Virje živjela su 3.842 stanovnika [3]. Od toga je u samom Virju živjelo 2.811 stanovnika [2].
Općinu čini šest naselja: Donje Zdjelice, Hampovica, Miholjanec, Rakitnica, Šemovci i Virje, u kojem je općinsko središte [4][5]. Samostalna Općina Virje osnovana je zakonom 1993. godine [5].
Od posjeda Prodaviz do crkve svetog Martina
Srednjovjekovni posjed Prodaviz, povezan s današnjim Virjem, zabilježen je u povijesnim zapisima već 1244. godine [2]. Župa svetog Martina u Virju spominje se u popisu župa iz 1334. godine [2]. Virje se od 1439. spominje kao trgovište, a 1540. kao protuosmanska utvrda pod nazivom Castellum Prodawycze [2].
Župna crkva svetog Martina biskupa sagrađena je 1833. godine. Riječ je o kasnobarokno-klasicističkoj jednobrodnoj građevini, zaštićenoj 1953. kao nepokretno kulturno dobro [5]. U naselju su i grobljanska kapela svetog Jakoba iz 1847. te pil Svetog Trojstva iz 1760. godine [2].
Čitaonica, Ferdo Rusan i prve kulturne novine u Podravini
Narodna čitaonica s knjižnicom osnovana je u Virju 1878. godine [2]. Tada je osnovano i Dobrovoljno vatrogasno društvo Virje, a 1884. Hrvatsko pjevačko društvo Ferdo Rusan [5].
U Virju je 1893. počeo izlaziti Podravac. Četiri godine poslije, 1897., pokrenuta je Rusanova zviezda, prve novine za kulturu u Podravini [2]. Zavičajni muzej u Virju osnovan je 1977. godine [2].
Poljoprivreda, naftovodni terminal i izvori pitke vode
U virovskom kraju uzgajaju se pšenica i kukuruz, vinova loza, voće i povrće, a stočarstvo obuhvaća govedarstvo i svinjogojstvo [2]. U Virju je terminal Jadranskoga naftovoda, u čijoj su blizini ležišta prirodnoga plina Molve [2].
U sudskom registru na području općine sjedište ima 101 subjekt, uključujući i neaktivne [4].
Na području općine nalaze se i izvori pitke vode Fratrovec u Miholjancu te Zvirišće u Šemovcima [1].