Osijek
Osječko-baranjska županija
Podaci o mjestu
- Službena šifra
- 03123
- Vrsta jedinice
- Grad / općina
- Županija
- Osječko-baranjska županija
- Površina područja
- 174,768 km²
Površina je približan izračun iz službene granice. Obuhvaća cijelo područje, uključujući neizgrađene dijelove.
Granica područja
Pojednostavljen prikaz službene granice. Točka je izračunata unutar područja i ne označava središte naselja ni adresu.
Osijek uz Dravu: od rimske Murse do secesijskih palača
Osijek je sjedište Osječko-baranjske županije te gospodarsko, prometno i kulturno središte Slavonije [1]. Smješten je na desnoj obali Drave, 21 kilometar uzvodno od njezina ušća u Dunav [1].
Stanovništvo, naselja i gospodarstvo
Prema popisu stanovništva iz 2021., na administrativnom području Grada Osijeka živjelo je 96.313 stanovnika [2]. Grad obuhvaća 11 naselja: Briješće, Brijest, Josipovac, Klisa, Nemetin, Osijek, Podravlje, Sarvaš, Tenja, Tvrđavica i Višnjevac [3].
U sudskom registru 4.358 subjekata ima sjedište na području Grada Osijeka, a taj broj uključuje i neaktivne subjekte [3]. Gradski pregled gospodarstva prema prihodima, zaposlenosti i izvoznoj usmjerenosti među važnim djelatnostima izdvaja trgovinu, prerađivačku industriju i građevinarstvo [4].
Od rimske Murse do slobodnoga kraljevskog grada
Rimljani su početkom prvog stoljeća na području današnjega Donjeg grada osnovali Mursu. U drugom stoljeću dobila je status kolonije [1]. Ime Eszek prvi se put spominje u pisanim izvorima 1196. godine [5]. Osmanske snage osvojile su Osijek u ljeto 1526. godine [5].
Odlukom Josipa II. iz 1786. godine Tvrđa, Gornji grad i Donji grad ujedinjeni su u jednu cjelinu [1]. Franjo I. proglasio je Osijek slobodnim kraljevskim gradom 1809. godine [1].
Barokna Tvrđa, neogotička konkatedrala i secesija
Barokna jezgra Tvrđe oblikovana je između 1712. i 1722. godine gradnjom modernizirane tvrđave s bastionima [1]. Neogotička konkatedrala sv. Petra i Pavla građena je od 1894. do 1898. godine na poticaj biskupa Josipa Jurja Strossmayera [6].
Duž Europske avenije nižu se palače s početka 20. stoljeća građene u stilu bečke secesije. Poštanska palača pripada mađarskoj secesiji [6]. Kino Urania iz 1912. godine djelo je arhitekta Viktora Axmanna i primjer osječke secesijske arhitekture [6].
Muzej Slavonije, dva kazališta i sveučilište
Muzej Slavonije osnovan je 1877. godine kao Muzej slobodnog i kraljevskog grada Osijeka [7]. Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku počelo je djelovati 7. prosinca 1907. u kazališnoj zgradi sagrađenoj 1866. godine [8].
Dječje kazalište Branka Mihaljevića počelo je raditi 1950. godine pod imenom Pionirsko kazalište. Profesionalno kazalište postalo je 1958., a sadašnje ime nosi od 2006. godine [8]. Sveučilište u Osijeku osnovano je 1975. godine [1].
Izvori
- Hrvatska enciklopedija – Osijek ↗ · pristupljeno 22. 10. 2026.
- Državni zavod za statistiku – Popis 2021., stanovništvo po gradovima i općinama ↗ · pristupljeno 22. 10. 2026.
- Osijek – pregled naselja i sudskog registra ↗ · pristupljeno 22. 10. 2026.
- Grad Osijek – Gospodarstvo ↗ · pristupljeno 22. 10. 2026.
- Turistička zajednica grada Osijeka – Povijest grada ↗ · pristupljeno 22. 10. 2026.
- Turistička zajednica grada Osijeka – Znamenitosti ↗ · pristupljeno 22. 10. 2026.
- Grad Osijek – Muzeji i galerije ↗ · pristupljeno 22. 10. 2026.
- Grad Osijek – Kazališta ↗ · pristupljeno 22. 10. 2026.
Zapisi poslovnog registra
4.358 objavljenih zapisa ima adresu povezanu s ovim mjestom. Uključeni su i neaktivni subjekti; broj nije ukupan broj aktivnih poduzeća.
Izvori i pouzdanost podataka
Podaci preuzeti: . Ovo je neovisni pregled. Za službenu potvrdu ili najnoviju promjenu provjerite izvorni registar.
Primijetili ste netočan podatak? Javite nam.