Gornji Stupnik što vidjeti: kuća, folklor i šuma
Gornji Stupnik općinsko je središte na jugozapadnoj strani Zagreba, u zapadnom dijelu Zagrebačke županije. Pripada Općini Stupnik zajedno s naseljima Donji Stupnik i Stupnički Obrež. Stupnik je stoga naziv i za širi općinski prostor, a Gornji Stupnik jedno je od njegovih naselja. Općinsko sjedište nalazi se u Gornjostupničkoj ulici u samome mjestu. [1][2]
Stari Stupnik bio je na uzdignutom terenu iznad ravnice doline Save. Prema općinskoj stranici, područje se izdizalo oko 10 metara iznad ravnice te je imalo razmjerno suh i sunčan položaj. Gradnja kuća uz današnju staru karlovačku cestu započela je poslije, tek u 19. stoljeću. [1]
Gornji Stupnik povijesno pripada širem Stupniku, čiji prvi spomen Proleksis enciklopedija datira u 1192. godinu. Područje je bilo uz rimsku cestu koja je povezivala Emonu i Sisciju. Njime su upravljali Okićka župa, grofovi Celjski i Susedgradsko-stubička gospoštija, a među kasnijim gospodarima bili su Franjo Tahi i obitelj Erdödy. Takvi se podaci odnose na povijesni Stupnik kao cjelinu, prije današnje podjele tog prostora na zasebna naselja. [2]
Upravna općina Stupnik osamostalila se između 1889. i 1892., izdvajanjem iz upravne općine Rakovpotok u samoborskom kotaru. Godine 1916. priključena je kotaru Zagreb. O njezinoj upravi i stanovništvu, ali i poljoprivredi te stočarstvu, sačuvano je gradivo u Državnom arhivu u Zagrebu. Ono omogućuje istraživanje lokalne povijesti. Današnja Općina Stupnik osnovana je 1995. godine i ima sjedište u Gornjem Stupniku. [7][2]
Tradicijska kuća u Gornjem Stupniku drvena je prizemnica iz 1893. godine, smještena u Donjostupničkoj ulici. Izduženoga je pravokutnog tlocrta, a građena je od hrastovih planjki koje su obijeljene i spojene na hrvatski vugel. Unutrašnjost je podijeljena na hižu, hižicu i komoricu. U te se prostorije ulazi iz malog predvorja. Kuća je zadržala drveni grednik, podove od dasaka i drvenariju, a dijelom je očuvan i inventar domaćinstva. [5]
U susjednom Donjem Stupniku nalazi se kapela svetog Benedikta, još jedna postaja za upoznavanje lokalne baštine. Sagrađena je na blago povišenom prostoru pokraj raskrižja povijesnih putova. Drvena kapelica podignuta 1650. zamijenjena je zidanom 1696. godine. Kapela pripada Donjem Stupniku, a tradicijska kuća Gornjem Stupniku. Obje su građevine zaštićena kulturna dobra na području općine. [5]
Kulturno umjetničko društvo Kraluš okuplja mještane Stupnika i okolice različitih generacija, a sjedište mu je u Gornjostupničkoj ulici u Gornjem Stupniku. Osnovano je 1981. godine. Njegove plesne i tamburaške skupine njeguju hrvatsku folklornu tradiciju, s programima koji uključuju ples, pjesmu i svirku. Društvo sudjeluje na koncertima, priredbama i gostovanjima. Članovi uz nastupe brinu i o prikupljenim narodnim nošnjama te instrumentima koje društvo čuva. [3][6]
Kraluš na repertoaru ima 25 koreografija, a snimio je i dva albuma. Jedan je bio nominiran za Porin u kategoriji folklornih albuma. Drugi donosi tradicijske božićne pjesme u izvedbi društva. Društvenom životu mjesta pridonose i Dobrovoljno vatrogasno društvo Stupnik te Udruga umirovljenika. Udruge provode dio općinskih programa javnih potreba u kulturi i sportu, koje im Općina Stupnik povjerava. [6][3]
Stupnički lug u okolici Gornjeg Stupnika odredište je za boravak u prirodi, a dio šume zaštićen je kao posebni rezervat šumske vegetacije 1964. godine. Rezervat je oko 15 kilometara jugozapadno od središta Zagreba. Prema Javnoj ustanovi Zeleni prsten Zagrebačke županije, zauzima 16,27 hektara. Sačuvao je obilježja autohtone šume hrasta lužnjaka. U lužnjakovo-grabovoj šumi znatan je i udio bukve, a stare sastojine služe usporednim istraživanjima u šumarstvu. [9]
Stupničkim lugom može se šetati, voziti bicikl ili fotografirati šumu. Stara stabla važna su i za životinjske vrste. Mirišljavi samotar, kornjaš ovisan o mrtvom i umirućem drvu, razvija se kao ličinka u dupljama bjelogoričnog drveća. Budući da se duplje uglavnom stvaraju tek u vrlo starim stablima, njihovim se očuvanjem čuva i stanište potrebno za opstanak te vrste. [9]
Gornji Stupnik imao je 2.087 stanovnika na popisu 2021. godine. Prethodni popis, iz 2011., zabilježio je u naselju 2.003 stanovnika, a u cijeloj Općini Stupnik 3.735 stanovnika. Riječ je o različitim prostornim obuhvatima: općinski broj uključuje i Donji Stupnik te Stupnički Obrež. Gornji Stupnik u popisnim se tablicama vodi zasebno, kao naselje unutar te općine. [10][8][4][2]
Aktivnosti na otvorenom u Gornjem Stupniku imaju i svoje udruge, uz već spomenuta okupljanja oko folklora i vatrogastva. Hrvatsko planinarsko društvo Stupnik ima sjedište u Gornjostupničkoj ulici, a Športsko ribolovna udruga Stupnik u Pavlovićkoj. Obje se nalaze na općinskom popisu udruga. Od gospodarskih djelatnosti na području Općine Stupnik razvijeni su obrtništvo i malo poduzetništvo. [3][2]
Gornji Stupnik i položaj unutar općine
Gornji Stupnik općinsko je središte na jugozapadnoj strani Zagreba, u zapadnom dijelu Zagrebačke županije. Pripada Općini Stupnik zajedno s naseljima Donji Stupnik i Stupnički Obrež. Stupnik je stoga naziv i za širi općinski prostor, a Gornji Stupnik jedno je od njegovih naselja. Općinsko sjedište nalazi se u Gornjostupničkoj ulici u samome mjestu. [1][2]
Stari Stupnik bio je na uzdignutom terenu iznad ravnice doline Save. Prema općinskoj stranici, područje se izdizalo oko 10 metara iznad ravnice te je imalo razmjerno suh i sunčan položaj. Gradnja kuća uz današnju staru karlovačku cestu započela je poslije, tek u 19. stoljeću. [1]
Povijest šireg Stupnika i njegove uprave
Gornji Stupnik povijesno pripada širem Stupniku, čiji prvi spomen Proleksis enciklopedija datira u 1192. godinu. Područje je bilo uz rimsku cestu koja je povezivala Emonu i Sisciju. Njime su upravljali Okićka župa, grofovi Celjski i Susedgradsko-stubička gospoštija, a među kasnijim gospodarima bili su Franjo Tahi i obitelj Erdödy. Takvi se podaci odnose na povijesni Stupnik kao cjelinu, prije današnje podjele tog prostora na zasebna naselja. [2]
Upravna općina Stupnik osamostalila se između 1889. i 1892., izdvajanjem iz upravne općine Rakovpotok u samoborskom kotaru. Godine 1916. priključena je kotaru Zagreb. O njezinoj upravi i stanovništvu, ali i poljoprivredi te stočarstvu, sačuvano je gradivo u Državnom arhivu u Zagrebu. Ono omogućuje istraživanje lokalne povijesti. Današnja Općina Stupnik osnovana je 1995. godine i ima sjedište u Gornjem Stupniku. [7][2]
Drvena kuća i kapela u susjednom naselju
Tradicijska kuća u Gornjem Stupniku drvena je prizemnica iz 1893. godine, smještena u Donjostupničkoj ulici. Izduženoga je pravokutnog tlocrta, a građena je od hrastovih planjki koje su obijeljene i spojene na hrvatski vugel. Unutrašnjost je podijeljena na hižu, hižicu i komoricu. U te se prostorije ulazi iz malog predvorja. Kuća je zadržala drveni grednik, podove od dasaka i drvenariju, a dijelom je očuvan i inventar domaćinstva. [5]
U susjednom Donjem Stupniku nalazi se kapela svetog Benedikta, još jedna postaja za upoznavanje lokalne baštine. Sagrađena je na blago povišenom prostoru pokraj raskrižja povijesnih putova. Drvena kapelica podignuta 1650. zamijenjena je zidanom 1696. godine. Kapela pripada Donjem Stupniku, a tradicijska kuća Gornjem Stupniku. Obje su građevine zaštićena kulturna dobra na području općine. [5]
KUD Kraluš i okupljanje mještana
Kulturno umjetničko društvo Kraluš okuplja mještane Stupnika i okolice različitih generacija, a sjedište mu je u Gornjostupničkoj ulici u Gornjem Stupniku. Osnovano je 1981. godine. Njegove plesne i tamburaške skupine njeguju hrvatsku folklornu tradiciju, s programima koji uključuju ples, pjesmu i svirku. Društvo sudjeluje na koncertima, priredbama i gostovanjima. Članovi uz nastupe brinu i o prikupljenim narodnim nošnjama te instrumentima koje društvo čuva. [3][6]
Kraluš na repertoaru ima 25 koreografija, a snimio je i dva albuma. Jedan je bio nominiran za Porin u kategoriji folklornih albuma. Drugi donosi tradicijske božićne pjesme u izvedbi društva. Društvenom životu mjesta pridonose i Dobrovoljno vatrogasno društvo Stupnik te Udruga umirovljenika. Udruge provode dio općinskih programa javnih potreba u kulturi i sportu, koje im Općina Stupnik povjerava. [6][3]
Stupnički lug i život u staroj šumi
Stupnički lug u okolici Gornjeg Stupnika odredište je za boravak u prirodi, a dio šume zaštićen je kao posebni rezervat šumske vegetacije 1964. godine. Rezervat je oko 15 kilometara jugozapadno od središta Zagreba. Prema Javnoj ustanovi Zeleni prsten Zagrebačke županije, zauzima 16,27 hektara. Sačuvao je obilježja autohtone šume hrasta lužnjaka. U lužnjakovo-grabovoj šumi znatan je i udio bukve, a stare sastojine služe usporednim istraživanjima u šumarstvu. [9]
Stupničkim lugom može se šetati, voziti bicikl ili fotografirati šumu. Stara stabla važna su i za životinjske vrste. Mirišljavi samotar, kornjaš ovisan o mrtvom i umirućem drvu, razvija se kao ličinka u dupljama bjelogoričnog drveća. Budući da se duplje uglavnom stvaraju tek u vrlo starim stablima, njihovim se očuvanjem čuva i stanište potrebno za opstanak te vrste. [9]
Broj stanovnika, udruge i gospodarstvo
Gornji Stupnik imao je 2.087 stanovnika na popisu 2021. godine. Prethodni popis, iz 2011., zabilježio je u naselju 2.003 stanovnika, a u cijeloj Općini Stupnik 3.735 stanovnika. Riječ je o različitim prostornim obuhvatima: općinski broj uključuje i Donji Stupnik te Stupnički Obrež. Gornji Stupnik u popisnim se tablicama vodi zasebno, kao naselje unutar te općine. [10][8][4][2]
Aktivnosti na otvorenom u Gornjem Stupniku imaju i svoje udruge, uz već spomenuta okupljanja oko folklora i vatrogastva. Hrvatsko planinarsko društvo Stupnik ima sjedište u Gornjostupničkoj ulici, a Športsko ribolovna udruga Stupnik u Pavlovićkoj. Obje se nalaze na općinskom popisu udruga. Od gospodarskih djelatnosti na području Općine Stupnik razvijeni su obrtništvo i malo poduzetništvo. [3][2]