Kulturna dobra – Koprivničko-križevačka županija

Koprivničko-križevačka županija: 151 kulturno dobro u Registru kulturnih dobara RH. Najčešća vrsta: sakralna graditeljska baština; najzastupljenije razdoblje: 19. stoljeće.

Podaci: Registar kulturnih dobara RH (Ministarstvo kulture i medija) (Otvorena dozvola RH), stanje 31. 10. 2026.

Ukupno u registru151
Gradova i općina24
S detaljnim opisom151
Vrsta14

Koprivničko-križevačka županija: 151 kulturno dobro u Registru kulturnih dobara RH. Najčešća vrsta: sakralna graditeljska baština; najzastupljenije razdoblje: 19. stoljeće.

Gradovi i općine

Grad/općina	Broj
Koprivnica	28
Križevci	26
Rasinja	9
Virje	8
Đurđevac	8
Legrad	7
Gornja Rijeka	6
Sveti Ivan Žabno	5
Kalnik	5
Koprivnički Ivanec	5
Gola	5
Peteranec	4
Novigrad Podravski	4
Hlebine	4
Sveti Petar Orehovec	4
Sokolovac	4
Đelekovec	4
Koprivnički Bregi	3
Kloštar Podravski	3
Kalinovac	2
Drnje	2
Molve	2
Podravske Sesvete	2
Ferdinandovac	1

Najčešće vrste

Vrsta	Broj
sakralna graditeljska baština	73
profana graditeljska baština	25
glazbeni instrument	20
sakralni/religijski predmeti	11
muzejska građa	4
etnografska građa	3
znanje i vještine	3
sakralno-profana graditeljska baština	3
ostalo	2
arheološka baština	2
kulturno-povijesna cjelina	2
usmena predaja, izričaji i jezik	1
memorijalna baština	1
likovna umjetnost	1

Po razdobljima

Prapovijest i antika

12. stoljeće

13. stoljeće

14. stoljeće

15. stoljeće

16. stoljeće

17. stoljeće

18. stoljeće

19. stoljeće

20. stoljeće

Izbor zapisa

Naziv	Grad/općina	Vrsta	Razdoblje	Status
Kamena plastika „Barbarica“	Križevci	ostalo	12. st. do 13. st.	zaštićeno kulturno dobro
Muzej grada Koprivnice - muzejska građa	Koprivnica	muzejska građa	Bez datacije	zaštićeno kulturno dobro
Ivanečki vez	Koprivnički Ivanec	znanje i vještine	19. st. do 20. st.	zaštićeno kulturno dobro
Sinagoga	Koprivnica	sakralna graditeljska baština	1875. god.	zaštićeno kulturno dobro
Stara bolnica s kapelom sv. Florijana i pilom Trpećeg Krista	Koprivnica	sakralno-profana graditeljska baština	1875. god.	zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Arhanđela Stevana	Sokolovac	sakralna graditeljska baština	1777. god.	zaštićeno kulturno dobro
Inventar crkve sv. Trojstva	Legrad	sakralni/religijski predmeti	17. st. do 19. st.	zaštićeno kulturno dobro
Tvornica kemijske industrije i spomen područje "Danica"	Koprivnica	memorijalna baština	20. st.	zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Marka Križevčanina	Križevci	sakralna graditeljska baština	17. st.	zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Jakova i groblje	Virje	sakralna graditeljska baština	19. st.	zaštićeno kulturno dobro
Crkva Rastanka Sv. Apostola	Novigrad Podravski	sakralna graditeljska baština	1830. god.	zaštićeno kulturno dobro
Crkva Svih Svetih	Podravske Sesvete	sakralna graditeljska baština	1878. god.	zaštićeno kulturno dobro
Umijeće ukrašavanja uskršnjih jaja - pisanica u Podravini	Đelekovec	znanje i vještine	Bez datacije	zaštićeno kulturno dobro
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije	Molve	sakralna graditeljska baština	1853. god. do 1862. god.	zaštićeno kulturno dobro
Kuća Oštrić, I. Zakmardija 19	Križevci	profana graditeljska baština	19. st.	zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Katarine i župni dvor	Hlebine	sakralna graditeljska baština	19. st.	zaštićeno kulturno dobro
Židovsko groblje	Koprivnica	ostalo	19. st.	zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Marije od Pohoda i župni dvor	Sveti Ivan Žabno	sakralna graditeljska baština	18. st.	zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Tri kralja	Gola	sakralna graditeljska baština	1842. god.	zaštićeno kulturno dobro
Crkva Presvetog Srca Isusova	Đurđevac	sakralna graditeljska baština	1910. god.	zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Ferdinanda kralja	Ferdinandovac	sakralna graditeljska baština	19. st.	zaštićeno kulturno dobro
Etnografska zbirka Večenaj	Gola	etnografska građa	20. st.	zaštićeno kulturno dobro
Kulturno - povijesna cjelina Križevci	Križevci	kulturno-povijesna cjelina	13. st.	zaštićeno kulturno dobro
Orgulje u crkvi sv. Antuna Padovanskog	Sveti Petar Orehovec	glazbeni instrument	1832. god.	zaštićeno kulturno dobro
Kulturno-povijesna cjelina grada Koprivnice	Koprivnica	kulturno-povijesna cjelina	13. st.	zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Elizabete	Đurđevac	sakralna graditeljska baština	1887. god.	zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Andrije	Koprivnica	sakralna graditeljska baština	1835. god.	zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Emerika	Đelekovec	sakralna graditeljska baština	17. st. do 19. st.	zaštićeno kulturno dobro
Zgrada stare škole	Virje	profana graditeljska baština	1894. god.	zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Roka	Koprivnički Bregi	sakralna graditeljska baština	1790. god. do 1805. god.	zaštićeno kulturno dobro
Ostaci gradske utvrde s oružanom	Koprivnica	profana graditeljska baština	16. st.	zaštićeno kulturno dobro
Stari grad Đurđevac, Starogradska 21	Đurđevac	profana graditeljska baština	14. st. do 15. st.	zaštićeno kulturno dobro
Arheološko nalazište Karane	Križevci	arheološka baština	4000 god.p.n.e.	zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Ilije	Sokolovac	sakralna graditeljska baština	1770. god.	zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Velikomučenika Georgija	Koprivnički Bregi	sakralna graditeljska baština	18. st.	zaštićeno kulturno dobro
Pil Presvetog Trojstva	Rasinja	sakralna graditeljska baština	18. st.	zaštićeno kulturno dobro
Crkva Presvetog Trojstva	Koprivnica	sakralna graditeljska baština	1836. god.	zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Četverodnevnog Lazara	Novigrad Podravski	sakralna graditeljska baština	18. st. do 19. st.	zaštićeno kulturno dobro
Kanonička kurija, J. Račkog 17	Križevci	profana graditeljska baština	19. st.	zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Arhangela Mihajla	Sokolovac	sakralna graditeljska baština	1740. god.	zaštićeno kulturno dobro

Česta pitanja

Koprivničko-križevačka županija: koliko je kulturnih dobara upisano?

U registru je 151 kulturno dobro (31. 10. 2026.). Od toga 151 ima detaljan opis.

Koprivničko-križevačka županija: koje su vrste najčešće?

Najčešće vrste: sakralna graditeljska baština (73), profana graditeljska baština (25), glazbeni instrument (20), sakralni/religijski predmeti (11), muzejska građa (4).

Koprivničko-križevačka županija: iz kojeg razdoblja je najviše kulturnih dobara?

Najviše zapisa: 19. stoljeće (46), 18. stoljeće (36), 20. stoljeće (15), 17. stoljeće (15).

Odakle su podaci i smiju li se koristiti?

Izvor je Registar kulturnih dobara RH (Ministarstvo kulture i medija), objavljen pod licencom Otvorena dozvola RH; podaci preuzeti 31. 10. 2026. Za pravno obvezujuće podatke provjerite izvorni registar.