Preskoči na sadržaj

Kulturna dobra – 10. stoljeće

10. stoljeće: 20 kulturnih dobara u Registru kulturnih dobara RH. Najčešća vrsta: sakralna graditeljska baština; najzastupljenije razdoblje: 10. stoljeće.

Podaci: Registar kulturnih dobara RH (Ministarstvo kulture i medija) (Otvorena dozvola RH), stanje 31. 10. 2026.

  • Ukupno u registru20
  • Gradova i općina16
  • S detaljnim opisom20
  • Vrsta7

Po županijama

ŽupanijaBroj
Splitsko-dalmatinska županija8
Grad Zagreb2
Ličko-senjska županija2
Istarska županija2
Dubrovačko-neretvanska županija1
Krapinsko-zagorska županija1
Zadarska županija1
Požeško-slavonska županija1
Brodsko-posavska županija1

Gradovi i općine

Grad/općinaŽupanijaBroj
Grad ZagrebGrad Zagreb2
SolinSplitsko-dalmatinska županija2
ImotskiSplitsko-dalmatinska županija2
PazinIstarska županija2
SmokvicaDubrovačko-neretvanska županija1
PodstranaSplitsko-dalmatinska županija1
KaštelaSplitsko-dalmatinska županija1
DesinićKrapinsko-zagorska županija1
TrogirSplitsko-dalmatinska županija1
ZadarZadarska županija1
SenjLičko-senjska županija1
BrestovacPožeško-slavonska županija1
Brodski StupnikBrodsko-posavska županija1
SegetSplitsko-dalmatinska županija1
GospićLičko-senjska županija1

Najčešće vrste

VrstaBroj
sakralna graditeljska baština6
arheološka baština5
kulturno-povijesna cjelina4
profana graditeljska baština2
arhivska građa1
znanje i vještine1
muzejska građa1

Izbor zapisa

NazivGrad/općinaVrstaRazdobljeStatus
Crkva sv. Martina biskupaSolinsakralna graditeljska baština10. st. do 20. st.zaštićeno kulturno dobro
Cjelina arhivskih fondova i zbirki u posjedu Hrvatskog državnog arhivaGrad Zagrebarhivska građa999. god. do 2003. god.zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Jurja na VršiniPodstranasakralna graditeljska baština10. st. do 11. st.zaštićeno kulturno dobro
Arheološki lokalitet Čovini-CrikvineGospićarheološka baština10. st. do 15. st.zaštićeno kulturno dobro
Dvor Veliki Tabor - muzejska građaDesinićmuzejska građa10. st. do 20. st.zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Jurja od Žestinja (Mirana) s grobljemKaštelasakralna graditeljska baština10. st. do 16. st.zaštićeno kulturno dobro
Kulturno-povijesna cjelina grada PazinaPazinkulturno-povijesna cjelina10. st. do 21. st.zaštićeno kulturno dobro
Kulturno-povijesna cjelina DikloZadarkulturno-povijesna cjelina10. st. do 20. st.zaštićeno kulturno dobro
KaštelPazinprofana graditeljska baština10. st. do 16. st.zaštićeno kulturno dobro
Kulturno - povijesna cjelina grada SenjaSenjkulturno-povijesna cjelina10. st. do 20. st.zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Vida s grobljemSegetsakralna graditeljska baština10. st. do 13. st.zaštićeno kulturno dobro
Kulturno - povijesna cjelina ImotskogImotskikulturno-povijesna cjelina10. st. do 21. st.zaštićeno kulturno dobro
Arheološko nalazište Sveti MartinBrestovacarheološka baština10. st. do 15. st.zaštićeno kulturno dobro
Arheološko nalazište DvorineSolinarheološka baština10. st. do 11. st.zaštićeno kulturno dobro
Crkva Gospe kraj moraTrogirsakralna graditeljska baština10. st. do 13. st.zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. MartinaGrad Zagrebsakralna graditeljska baština10. st. do 19. st.zaštićeno kulturno dobro
Arheološko nalazište "Mrsunjski Lug"Brodski Stupnikarheološka baština10. st. do 13. st.zaštićeno kulturno dobro
Arheološko nalazište Smokviška gradinaSmokvicaarheološka baština10. st. do 6. st.zaštićeno kulturno dobro
Tvrđava TopanaImotskiprofana graditeljska baština10. st. do 18. st.zaštićeno kulturno dobro
Tradicijske ribolovne vještine, običaji i vjerovanja na Jadranuznanje i vještine10. st.zaštićeno kulturno dobro

Česta pitanja

10. stoljeće: koliko je kulturnih dobara upisano?

U registru je 20 kulturnih dobara (31. 10. 2026.). Od toga 20 ima detaljan opis.

10. stoljeće: koje su vrste najčešće?

Najčešće vrste: sakralna graditeljska baština (6), arheološka baština (5), kulturno-povijesna cjelina (4), profana graditeljska baština (2), arhivska građa (1).

10. stoljeće: iz kojeg razdoblja je najviše kulturnih dobara?

Najviše zapisa: 10. stoljeće (20).

Odakle su podaci i smiju li se koristiti?

Izvor je Registar kulturnih dobara RH (Ministarstvo kulture i medija), objavljen pod licencom Otvorena dozvola RH; podaci preuzeti 31. 10. 2026. Za pravno obvezujuće podatke provjerite izvorni registar.