Preskoči na sadržaj

Kulturna dobra – Župa Dubrovačka

Župa Dubrovačka (Dubrovačko-neretvanska županija): 32 kulturna dobra u Registru kulturnih dobara RH. Najčešća vrsta: sakralna graditeljska baština; najzastupljenije razdoblje: Prapovijest i antika.

Podaci: Registar kulturnih dobara RH (Ministarstvo kulture i medija) (Otvorena dozvola RH), stanje 31. 10. 2026.

  • Ukupno u registru32
  • S detaljnim opisom32
  • Vrsta6

Popis kulturnih dobara

NazivVrstaRazdobljeStatus
Arheološko nalazište Barbaraarheološka baština13 st.p.n.e. do 20. st.zaštićeno kulturno dobro
Arheološko nalazište Mitareva gomilaarheološka baština13 st.p.n.e. do 1. st.zaštićeno kulturno dobro
Arheološko nalazište s ostacima crkve sv. Stjepana s grobljemarheološka baština1336. god.zaštićeno kulturno dobro
Arheološko nalazište s ostacima crkve sv. Vlaha s grobljemarheološka baština13. st.zaštićeno kulturno dobro
Arheološko nalazište Spilanarheološka baština13 st.p.n.e. do 7. st.zaštićeno kulturno dobro
Arheološko nalazište Tumbaprofana graditeljska baština15. st.zaštićeno kulturno dobro
Arheološko nalazište Veliki Gradacarheološka baština13 st.p.n.e. do 12. st.zaštićeno kulturno dobro
Crkva Presvetog Srca Isusovasakralna graditeljska baština1913. god.zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Ane (stara)sakralna graditeljska baština14. st.zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Ilara s grobljemsakralna graditeljska baština13. st.zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Ivana Krstiteljasakralna graditeljska baština14. st.zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Ivana Krstiteljasakralna graditeljska baštinaBez datacijezaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Luke s grobljemsakralna graditeljska baština18. st.zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Marije Magdalenesakralna graditeljska baština13. st. do 18. st.zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Matejasakralna graditeljska baština14. st. do 16. st.zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Mihajlasakralna graditeljska baština16. st. do 17. st.zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Nikolesakralna graditeljska baštinaBez datacijezaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Rokasakralna graditeljska baština15. st. do 19. st.zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Stjepana s grobljemsakralna graditeljska baština13. st. do 19. st.zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Đurđa sa srednjovjekovnim grobljem kod Buićasakralna graditeljska baština6. st. do 20. st.zaštićeno kulturno dobro
Golubinjak Golubardaprofana graditeljska baština16. st.zaštićeno kulturno dobro
Kapela Gospe od Rozarijasakralna graditeljska baštinaBez datacijezaštićeno kulturno dobro
Ljetnikovac Bettera-Katićprofana graditeljska baštinaBez datacijezaštićeno kulturno dobro
Ljetnikovac Toretaprofana graditeljska baština1623. god.zaštićeno kulturno dobro
Ljetnikovac Zuzorić - Remedelli - Kisićprofana graditeljska baština16. st.zaštićeno kulturno dobro
Mlinica Duperprofana graditeljska baština19. st.zaštićeno kulturno dobro
Mlinica Iveljaprofana graditeljska baštinaBez datacijezaštićeno kulturno dobro
Ostaci antičke luke kod rta Goričinaarheološka baština2 st.p.n.e. do 4. st.zaštićeno kulturno dobro
Ostaci higijensko - sanitarnog kompleksa u Gornjem Brgatuprofana graditeljska baština14. st.zaštićeno kulturno dobro
Raspelo u crkvi sv. Ilarasakralni/religijski predmeti15. st.zaštićeno kulturno dobro
Samostan i crkva sv. Vićenca (Vinka)sakralno-profana graditeljska baština17. st.zaštićeno kulturno dobro
Vezivo na tkanini s prikazom sv. Petra, sv. Luke, sv. Ivana i sv. Matije iz Župnog ureda u MandaljeniostaloBez datacijezaštićeno kulturno dobro

Najčešće vrste

VrstaBroj
sakralna graditeljska baština14
profana graditeljska baština8
arheološka baština7
sakralni/religijski predmeti1
sakralno-profana graditeljska baština1
ostalo1

Po razdobljima

Česta pitanja

Župa Dubrovačka: koliko je kulturnih dobara upisano?

U registru je 32 kulturna dobra (31. 10. 2026.). Od toga 32 ima detaljan opis.

Župa Dubrovačka: koje su vrste najčešće?

Najčešće vrste: sakralna graditeljska baština (14), profana graditeljska baština (8), arheološka baština (7), sakralni/religijski predmeti (1), sakralno-profana graditeljska baština (1).

Župa Dubrovačka: iz kojeg razdoblja je najviše kulturnih dobara?

Najviše zapisa: Prapovijest i antika (5), 14. stoljeće (5), 13. stoljeće (4), 15. stoljeće (3).

Odakle su podaci i smiju li se koristiti?

Izvor je Registar kulturnih dobara RH (Ministarstvo kulture i medija), objavljen pod licencom Otvorena dozvola RH; podaci preuzeti 31. 10. 2026. Za pravno obvezujuće podatke provjerite izvorni registar.