Umijeće gradnje lađe u Otoku kod Sinja

Opis iz registra

Umijeće gradnje lađe u Otoku kod Sinja tradicijska je posebnost ovoga kraja, usko vezana uz položaj naselja Otoka, smještenog u blizini rijeke Cetine. Pisani tragovi o počecima gradnje lađe ne postoje, a najstarija sačuvana lađa stara je sedamdesetak godina. Način privređivanja, tj. intenzivno iskorištavanje zemlje uz rijeku Cetinu, brojnost stanovnika, te sam položaj naselja, glavni su razlozi što su stanovnici naselja Otoka imali veću potrebu korištenja lađe od ostalih naselja u okolici.. Dužina lađe je četiri do pet metara, te su do 35 cm visine i široke 90 do 95 cm u najširem dijelu. U pravilu troje ljudi sudjeluje u izradi lađe (jedan glavni meštar i dva pomagača). Za izradu lađa i lajica koristi se isključivo jelova daska, zbog svojih karakteristika (lako obradivo drvo), dužine do tri metra za lajice, dok se za veće lađe, ako nema dužih dasaka, stranice sastavljaju iz dva dijela. Spojevi između dasaka su željezni klinovi moždaci dugi oko 5 cm, a postavljaju se na razmaku od oko 60 cm. Daske se dodatno učvršćuju s željeznim spojnicama klampama, širokim 2 – 3 cm i dugačkim do 25 cm, ili nešto manjim. Dno lađe sastoji se od tri daske, zakrivljene i podignute prema krajevima 3 – 4 cm, kako bi se olakša la plovidba lađom kroz vodeno raslinje. Bočne se stranice sa dnom povezuju čavlima brokvama uokolo čitave lađe, na međusobnoj udaljenosti 1 – 2 cm., a nastoje se koristiti čavli šire glave. U oba kraja lađe stavlja se trokutasto ojačanje kuta, u koje se zabija željezni prsten koji služi za zahvat lanca za vezivanje lađe za obalu. Vesla se izrađuju od drva vrbe iz jednog komada. Dužine su do dva metra i imaju ručku perlu na vrhu u obliku slova T. Širi dio vesla je dug oko metar i širine do 15 cm. Veslalo se i sjedeći i stojeći, a to je ovisilo o dubini rijeke.

Podaci iz registra

Ostala kulturna dobra – Otok

• Arheološko nalazište srednjovjekovno groblje
• Starokršćanska bazilika
• Most na Kosincu