Spomen mjesta stradanja žrtava fašističkog terora u sklopu ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac
Spomen mjesta stradanja žrtava fašističkog terora u sklopu ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac je kulturno dobro (memorijalna baština) – Jasenovac, Sisačko-moslavačka županija.
Podaci: Registar kulturnih dobara RH (Ministarstvo kulture i medija) (Otvorena dozvola RH), stanje 31. 10. 2026.
Opis iz registra
Koncentracijski logor Jasenovac činilo je nekoliko logora osnovanih u vrlo kratkim vremenskim razmacima, na većoj ili manjoj udaljenosti od samoga mjesta Jasenovac. Ovaj jedinstveni kompleks logora, uređen po uzoru na koncentracijske logore Trećeg Reicha, služenog imena „Ustaška obrana Zapovjedništvo sabirnih logora Jasenovac“, bio je pod zapovjedništvom Ustaške nadzorne službe.
Spomen mjesta stradanja žrtava fašističkog terora u sklopu ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac obuhvaćaju lokacije u naseljima Krapje, Dubičke Krečane, Uštica i Mlaka. Ova mjesta stradanja žrtava fašističkog terora u sklopu ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac imaju iznimnu memorijalnu vrijednost. Spomenici na spomenutim lokacijama postavljani su kao mjesta čuvanja uspomena na sve žrtve koncentracijskog logora Jasenovac kao i osuda svih počinjenih zločina kako se oni nikada više ne bi ponovili.
Nekadašnji koncentracijski ustaški logor Krapje i više masovnih grobnica smješteni su na močvarnom terenu u dijelu šume Gornja Krndija. U travnju 1941. g. na tom prostoru organiziran je sabirni logor I. Podignute su drvene barake izdignute na stupove i opasane bodljikavom žicom. U logoru su vršena mučenja i likvidacije. Zbog poplava logor je ukinut u studenom 1941. godine, a preživjeli zatvorenici prebačeni su u Jasenovac. Mjesto nekadašnjeg logora Krapje ograđeno je 1967. godine, a nad centralnom grobnicom podignut je spomenik, djelo ing. arh. Ninoslava Jankovića. Jugozapadno od nje, na udaljenosti od otprilike 30 metara obilježena je druga masovna grobnica u kojoj su većinom sahranjeni Židovi, a oko 800 metara prema sjeveroistoku u šumi Krndija (Krapje Đol) nalazi se treća veća grobnica koja je naknadno obilježena spomen pločom posvećenom stradalim radnicima ZET-a. Prostor bivšeg logora i masovnih grobnica devastirani su u Domovinskom ratu.
U selu Uštica djelovao je tijekom 1942.g. ustaški logor za Rome tzv. „ciganski logor“. U njega su bile smještene romske obitelji koje nakon deportiranja zbog prenatrpanosti nisu mogle biti smještene u Logor III Ciglana Jasenovac. Dio zatočenika ovog logora prebacivan je svakodnevno tijekom proljeća i ljeta 1942. u Donju Gradinu i ondje ubijan na najstravičnije načine, dok su drugi ubijani u samom logoru. U Uštici su obilježene masovne grobnice, a spomen ploča podignuta je 2014. godine.
Dubičke Krečane –lokalitet petnaest kilometara jugoistočno od Jasenovca u kojem se još prije Drugoga svjetskog rata proizvodio kreč. Zbog velike potrebe za krečom ustaše su od Krečana sredinom 1942. g. formirale ispostavu jasenovačkog logora. Iako je potreba za krečom bila osnovni razlog inkorporiranja Krečana u sistem jasenovačkog logora, one su ubrzo dobile i funkciju masovnog gubilišta. Tijekom 1943. nekoliko stotina metara dalje prema Baćinu, izgrađena je još jedna peć koja je danas jedina sačuvana. Broj zatočenika koji su radili na krečanama bio je 30, a bili su podijeljeni u grupe za rad na pećima, u šumi i u kamenolomu. Nakon završetka Drugog svjetskog rata peći na južnom dijelu kompleksa su porušene, a na tom mjestu izgrađen je spomenik posvećen žrtvama tog terora. Ispred spomenika nalaze se dvije masovne grobnice u koje su preneseni posmrtni ostaci ubijenih jasenovačkih žrtava. Grobnice i spomenik devastirani su tijekom 1996. godine.
Mlaka, selo udaljeno 12 km nizvodno od Jasenovca u koje su ustaše prve zatvorenike dovodile 1941. g, a tijekom ljeta 1942.g. organizirali su logorsku ekonomiju na kojoj su zatočenici radili na sezonskim poljoprivrednim radovima. 1969. godine utvrđeno je pet masovnih grobnica od kojih su dvije obilježene. Uređene masovne grobnice nalaze se na lokalitetima Mali Čanak i Strmac i do njih vode betonske staze. Preživjeli mještani Mlake 1967. g. su u centru sela podigli spomenik žrtvama fašističkog terora i palim borcima NOR-a. Autor spomenika je Petar Vovk.
Podaci iz registra
| Naziv | Spomen mjesta stradanja žrtava fašističkog terora u sklopu ustaškog koncentracij |
|---|---|
| Oznaka | Z-7329 |
| Mjesto | Jasenovac, Sisačko-moslavačka županija |
| Vrsta | memorijalna baština |
| Razdoblje | 20. st. |
| Status | zaštićeno kulturno dobro |
| Vrsta kulturnog dobra | nepokretno kulturno dobro - kulturno - povijesna cjelina |
| Autori | Petar Vovk |
| Nadležni konzervatorski odjel | Konzervatorski odjel u Sisku |
Ostala kulturna dobra – Jasenovac
- Orgulje u crkvi sv. Antuna Padovanskog
- Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac, muzejska građa
- Povijesno seosko naselje Drenov Bok
- Žitnica – Logor „Kožara“
- Povijesna seoska cjelina naselja Krapje
- Spomen područje
- Crkva sv. Antuna Padovanskog i župni dvor
- Tradicijsko ribarstvo na području Lonjskog polja i Moslavine
- Etnografska zbirka Palaić
- Crkva sv. Nikole
Česta pitanja
Gdje se nalazi Spomen mjesta stradanja žrtava fašističkog terora u sklopu ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac?
Lokacija prema registru: Jasenovac, Sisačko-moslavačka županija.
Iz kojeg je razdoblja Spomen mjesta stradanja žrtava fašističkog terora u sklopu ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac?
Registar navodi: 20. st.
Koji je pravni status: Spomen mjesta stradanja žrtava fašističkog terora u sklopu ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac?
zaštićeno kulturno dobro.
Odakle su podaci i smiju li se koristiti?
Izvor je Registar kulturnih dobara RH (Ministarstvo kulture i medija), objavljen pod licencom Otvorena dozvola RH; podaci preuzeti 31. 10. 2026. Za pravno obvezujuće podatke provjerite izvorni registar.