Samostan s crkvom sv. Nikole
Samostan s crkvom sv. Nikole je kulturno dobro (sakralno-profana graditeljska baština) – Korčula, Dubrovačko-neretvanska županija.
Podaci: Registar kulturnih dobara RH (Ministarstvo kulture i medija) (Otvorena dozvola RH), stanje 31. 10. 2026.
Opis iz registra
Nedaleko od urbane jezgre Korčule na nekadašnjem rtu Vješala (Punta dell Forche), na kraju puta sv. Nikole, podignuta je krajem 15. stoljeća (1480. – 1507.) dominikanska crkva i samostan sv. Nikole. Samostan je građen u etapama i strogo je zatvoreno, masivno zdanje, čvrstih zidova, gotovo bez ukrasa. Prva crkva je imala samo jednu lađu na kojoj se mogu vidjeti puškarnice koje su osiguravale samostan i činile ga otočkom crkvom – utvrdom. Unutar samostana je jednostavni četverokutni klaustar iz 16. stoljeća, u sredini s malim vrtom okružen stupovima s odrinom. Zapadno od samostana je terasasti vrt, a uz samu obalu je 1656. godine izgrađen orsan i zaklonjena lučica (mandrač) te prihvat za posjetitelje, frušturica (foresteria). Unutar samostana je refektorij i samostanska biblioteka.
Crkvu čine dvije jednako velike lađe pravokutnog tlocrta, bez apsida, iznutra presvođene bačvastim svodovima. Prvobitnoj, zapadnoj, lađi dodana je 1665. godine s istočne strane druga lađa istog oblika i proporcija. Crkva je orijentirana u sjever – jug. Starija crkva (lađa) bila je posvećena sv. Nikoli, a svečev oltar se nalazio na njenom južnom zidu, u prvobitnoj apsidi. Nakon što je dograđena nova lađa, oltar je izmješten u nju, a u prvoj lađi se smješta veliki barokni oltar. U obje lađe je nalazi ukupno šest oltara i nekoliko grobnica. Pročelja obaju crvenih lađa završavaju trokutnim zabatima. Na pročelju zapadne, starije lađe je renesansni portal s polukružnom lunetom ukrašenom bisernim nizom, unutar koje je druga manja gotička luneta s rustičnim gotičkim reljefom sv. Nikole. Na pročelju istočne lađe je barokni portal rastvorenog zabata. U vrhu trokutnih zabata obaju lađa je po jedna barokna glava, na vrhu istočnog zabata je postavljen kasnogotički akroterij, a na vrhu zapadnog zabata je stojeći lik sv. Nikole, rad majstora iz 15. stoljeća.
Samostan i crkva su u životu grada Korčule imali značajno mjesto i svjedoče o pet stoljeća postojanja i vrijednog duhovnog i kulturnog djelovanja dominikanskog reda na području Korčule.
Podaci iz registra
| Naziv | Samostan s crkvom sv. Nikole |
|---|---|
| Oznaka | Z-4918 |
| Mjesto | Korčula, Dubrovačko-neretvanska županija |
| Vrsta | sakralno-profana graditeljska baština |
| Razdoblje | 15. st. |
| Status | zaštićeno kulturno dobro |
| Vrsta kulturnog dobra | nepokretno kulturno dobro - pojedinačno |
| Nadležni konzervatorski odjel | Konzervatorski odjel u Dubrovniku |
Ostala kulturna dobra – Korčula
- Utvrda i arheološko nalazište Forteca-Sv. Vlaho
- Crkva sv. Petra
- Crkva sv. Vida
- Katedrala sv. Marka
- Crkva sv. Jurja
- Arheološko nalazište Velo stražišće
- Opatski dvor
- Crkva sv. Mihovila
- Arheološko nalazište špilja Žukovica
- Kulturno-povijesna cjelina Mratin
- Povijesna cjelina grada Korčule i njezina neposredna okolina
- Crkva Gospojine
Česta pitanja
Gdje se nalazi Samostan s crkvom sv. Nikole?
Lokacija prema registru: Korčula, Dubrovačko-neretvanska županija.
Iz kojeg je razdoblja Samostan s crkvom sv. Nikole?
Registar navodi: 15. st.
Koji je pravni status: Samostan s crkvom sv. Nikole?
zaštićeno kulturno dobro.
Odakle su podaci i smiju li se koristiti?
Izvor je Registar kulturnih dobara RH (Ministarstvo kulture i medija), objavljen pod licencom Otvorena dozvola RH; podaci preuzeti 31. 10. 2026. Za pravno obvezujuće podatke provjerite izvorni registar.