Ruralna kulturno-povijesna cjelina Donje Selo

Opis iz registra

Donje Selo smješteno je u unutrašnjosti otoka Šolte na blagom obronku sjevernoga ruba Donjega polja. Prema istoku starim je putem povezano sa Srednjim Selom i Grohotama, a sjeverno s uvalom Donja Krušica.

Po arheološkim lokalitetima (Mirine i Studenac na zapadu, Pod Mihovil i Svilaja na jugu) i brojnim nalazima fragmenata arhitektonske plastike i keramike u samome selu može se zaključiti da je u rimskome periodu zona Donjega Sela bila gusto naseljena, uglavnom sklopovima gospodarskoga karaktera. O postojanju naselja u starokršćanskome periodu svjedoče ostatci bazilike na čijem je mjestu sagrađena crkva sv. Jelene.

Naselje se na svojoj današnjoj lokaciji sjeverno od starokršćanskoga lokaliteta počelo formirati u ranome srednjem vijeku. Sklopovi pučkih kuća – dvorovi – okupljeni su po rodovima i, kao u drugim naseljima u unutrašnjosti otoka, tvore nepravilnu mrežu vijugavih ulica koja prati konfiguraciju terena. U središtu naselja formiran je mali trg, a župna crkva sv. Martina sagrađena je na južnome rubu sela. U svojoj današnjoj strukturi (crkva iz 18. stoljeća proširena je i dograđena početkom 20. stoljeća) sačuvala je srednjovjekovne elemente – romaničku apsidu i gotički jednobrodni prostor. Okružena je grobljem pa kao ona u Grohotama ima funkciju i župne i grobišne crkve.

U 17. stoljeću u naselju je zabilježeno deset rodova, a prema podatcima iz 19. stoljeća tu je obitavalo 14 rodova. Dvorove tvore zidom ograđena unutrašnja dvorišta s bunarom oko kojih su izgrađene gospodarske kuće – prizemnice – te kuća za stanovanje sa štalom u prizemlju, stambenim dijelom na katu u koji se pristupa vanjskim stubištem (balaturom) i potkrovljem. Kuće su građene iz priklesanoga kamena u vapnenome mortu, pokrivene su drvenom krovnom konstrukcijom s kamenim pokrovom. Kod mnogih je kameni pokrov zamijenjen kupom kanalicom, a kamene su ploče zadržane u karakterističnom detalju kose strehe koji se i danas primjenjuje. Luminari u potkrovlju imaju dvostrešan krović. U mnogim kućama do danas su se sačuvali pregradni kanatni zidovi (drvene konstrukcije s letvicama i žbukom). Svi otvori uokvireni su kamenim pragovima, a prozori se s vanjske strane štite škurama. Kako su se povećavale obitelji, tako su se dograđivali i širili dvorovi. Najvredniji pučki kompleksi jesu dvori Blagajića, Begovića, Lisičića i Kalebić-Vidoševa.

Izraziti i dobro sačuvani dvorovi kao spomenici pučkoga graditeljstva te nalazi arhitekture iz antičkoga i starokršćanskog perioda daju Donjemu Selu istaknutu arheološku, povijesnu i umjetničku vrijednost.

Podaci iz registra

Ostala kulturna dobra – Šolta

• Ruralna kulturno-povijesna cjelina Srednje Selo
• Ruralna kulturno-povijesna cjelina Gornje Selo
• Arheološko nalazište Banje
• Inventar crkve sv. Jelene
• Arheološko nalazište Vela Straža - prapovijesna gradina
• Kulturno-povijesni krajolik otočića Stipanska
• Kuća Dujma Balistrilića
• Crkva sv. Marije u Borima
• Ruralna kulturno-povijesna cjelina Maslinica
• Sakralni inventar u crkvi sv. Stjepana Prvomučenika
• Ruralna kulturno-povijesna cjelina Rogač
• Ruralna kulturno-povijesna cjelina Stomorska