Priprema blagdanske pogače lucišćak

Opis iz registra

Pogaču zvanu LUCIŠČAK ili LUCIN KOLAČ mijesi se na dan sv. Lucije, prije zore. Etimologija njenog lokalnog naziva može se tumačiti kao izvedenica od imena sv. Lucije. Pogača je rađena bez kvasa, od brašna različitog žitka, od mješavine raži, kukuruza, pšenice, graha, koščica, lana i konoplje, a gornja površina posipava se orasima tučenim u drvenom tukaču. Zrnje se u prošlosti mljelo na ručnom žrvnju koji se toga dana morao vrtet naopak. Forma pogače je kružna, a u presjeku je vrlo tanka. Pogača se pekla u krušnoj peći a kada su se ukućani probudili, jeli su je s vjerom u zdravlje i snagu u slijedećoj godini a komadići pogače davali su se blagu u štali, za zdravlje, snagu i plodnost.

Podaci iz registra

Ostala kulturna dobra – Klenovnik

• Dvorac Drašković, Klenovnik 1
• Devet kamenih postaja Ružarija u crkvi sv. Wolfganga
• Arheološko nalazište "Velika pećina"
• Kameni spomenik sv. Ivana Nepomuka
• Priprema blagdanskog božićnog kruha koledo iz Plemšćine
• Orgulje- pozitiv u kapeli sv. Antuna u Dvorcu Drašković
• Crkva sv. Wolfganga i župna kuća
• Ckva Presvetog Trojstva
• Inventar kapele dvorca Drašković
• Inventar crkve Presvetog Trojstva