Muzejska građa Lošinjskog muzeja
Muzejska građa Lošinjskog muzeja je kulturno dobro (muzejska građa) – Mali Lošinj, Primorsko-goranska županija.
Podaci: Registar kulturnih dobara RH (Ministarstvo kulture i medija) (Otvorena dozvola RH), stanje 31. 10. 2026.
Opis iz registra
Lošinjski muzej, u današnjem ustroju osnovan 2007. g., djeluje na dva otoka (Lošinju i Cresu), te obuhvaća: Muzejsko-galerijski prostor Kula u Velom Lošinju, Palaču Fritzy u Malom Lošinju i Arheološku zbirku Osor u Osoru.
U Registar kulturnih dobara RH upisane su sljedeće zbirke Muzeja: Zbirka kalafatskog alata Giannija Tarabocchije Violincića, Zbirka kalafatskog alata Ignazia Budinicha, Zbirka predmeta tradicijskoga domaćinstva i tekstila, Fotografska zbirka Dantea Lussina, Numizmatička zbirka Osor, Zbirka Andra Vida Mihičića, Zbirka starih majstora Piperata, Paleontološka zbirka Osor, Novovjekovna zbirka Osor, Ranokršćanska zbirka Osor i Srednjovjekovna zbirka Osor.
Zbirka kalafatskog alata Giannija Tarabocchije Violincića i Zbirka kalafatskog alata Ignazia Budinicha svjedoče o brodograditeljskoj prošlosti i pomorskoj orijentaciji Malog i Velikog Lošinja; Zbirka predmeta tradicijskoga domaćinstva i tekstila rezultat je nastojanja da se očuva svijest i znanje o nekadašnjem tradicijskom odijevanju koje je gotovo potpuno iščezlo iz svakodnevne uporabe, dok nam Fotografska zbirka Dantea Lussina pruža dragocjene podatke o izgledu i razvoju lošinjskog otočja krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Unutar Numizmatičke zbirke Osor čuva se vrijedan i rijedak skupni nalaz rimskoga republikanskog novca s područja Liburnije. Zbirka Andra Vida Mihačića donacija je Muzeju, a obuhvaća slike, grafike, crteže oslikane tanjure, skulpture i reljefe poznatih hrvatskih umjetnika 20. st., kao i osobnu korespondenciju Andre Vida Mihičića iz koje se može iščitati stanje na hrvatskoj umjetničkoj sceni budući da je Mihičić, kao profesor na zagrebačkoj ALU, bio akter mnogih kulturnih zbivanja.
Zbirku starih majstora Piperata prikupio je Malološinjanin Giuseppe Piperata (1883. - 1976.), liječnik i strastveni ljubitelj umjetnosti, a obuhvaća 27 slika, uglavnom talijanskih baroknih umjetnika, među kojima su i radovi G. Forabosca, Il Guercina, A. Carnea, F. Solimene te F. Fontebassa te 3 škrinje i komodu iz vremena renesanse i baroka.
Paleontološku zbirku Osor čine primjerci kameno-koštane breče pleistocenske starosti, dok Novovjekovna zbirka Osor govori o bogatom životu stanovnika Osora u razdoblju renesanse i novoga vijeka, a o tome svjedoče prelijepi primjerci stolnoga keramičkog posuđa te stakla.
Ranokršćanska zbirka Osor i Srednjovjekovna zbirka Osor sadrže arheološki materijal s područja Osora i okolice (Sv. Marija na groblju, predio Sv. Petar, itd..) te svjedoče o bogatom vjerskom životu stanovnika Osora u u predromaničkome, protoromaničkom i ranoromaničkom razdoblju.
Podaci iz registra
| Naziv | Muzejska građa Lošinjskog muzeja |
|---|---|
| Oznaka | Z-6224 |
| Mjesto | Mali Lošinj, Primorsko-goranska županija |
| Vrsta | muzejska građa |
| Razdoblje | 16. st. do 20. st. |
| Status | zaštićeno kulturno dobro |
| Vrsta kulturnog dobra | pokretno kulturno dobro - muzejska građa |
| Nadležni konzervatorski odjel | Konzervatorski odjel u Rijeci |
Ostala kulturna dobra – Mali Lošinj
- Kulturno-povijesna urbana cjelina naselja Osor
- Ruralna kulturno-povijesna cjelina naselja Susak
- Urbana cjelina Velog Lošinja
- Arheološko nalazište Jami na Sredi
- Mlin za masline - "tuorić"
- Urbanistička cjelina grada Maloga Lošinja
- Govor otoka Suska
- Kulturno-povijesna cjelina zaselka Veli Tržić
- Arheološko nalazište sv. Platon
- Kula
- Gospodarsko - ladanjski kompleks obitelji Antoniazzo de Bocchina s kapelom sv. Antuna Opata
- Torać-mlin za masline, Ćunski 11
Česta pitanja
Gdje se nalazi Muzejska građa Lošinjskog muzeja?
Lokacija prema registru: Mali Lošinj, Primorsko-goranska županija.
Iz kojeg je razdoblja Muzejska građa Lošinjskog muzeja?
Registar navodi: 16. st. do 20. st.
Koji je pravni status: Muzejska građa Lošinjskog muzeja?
zaštićeno kulturno dobro.
Odakle su podaci i smiju li se koristiti?
Izvor je Registar kulturnih dobara RH (Ministarstvo kulture i medija), objavljen pod licencom Otvorena dozvola RH; podaci preuzeti 31. 10. 2026. Za pravno obvezujuće podatke provjerite izvorni registar.