Kulturno-povijesna cjelina grada Nina (NIN-otok) i kopnena arheološka zona

Opis iz registra

Povijesna jezgra grada Nina smještena je na plitkom ravnom otoku ovalnog oblika dužine oko 450m. Od 9 st. p.n.e. naselje Liburna (Aenona), u 1. st. postaje dio rimskog carstva. Iz tog perioda sačuvan urbani raster, ostaci hrama i raskošnih vila urbana (Banovac). Kršćanstvo prodire već u 3. st., u 9. st. sjedište prve hrvatske biskupije. Tijekom srednjeg vijeka u sastavu ugarsko-hrvatske države, gradom vladaju hrvatski velikaši poput Šubića. Tada su, na ostacima rimskih fortifikacija, sagrađene ninske zidine koje u krivudavoj liniji prate opseg otočića, s gradskim vratima kod Donjeg i Gornjeg mosta. Mlečani, gospodari Nina od 1409., iz strateških razloga su 1646. godine razrušili grad

Podaci iz registra

Ostala kulturna dobra – Nin

• Svetkovina Gospe od Zečeva
• Arheološki ostaci rimske stambene kuće s mozaicima
• Inventar riznice crkve sv. Asela (Anselma)
• Kip "Bogorodice s Djetetom" (Gospa od Zečeva)
• Crkva sv. Ambroza
• Ostaci antičke luke
• Kula u Zatonu
• Crkva sv. Križa i okolno područje s prapovijesnim i antičkim nalazima
• Crkva sv. Križa i okolno područje s prapovijesnim i antičkim nalazima
• Crkva sv. Nikole
• Crkva sv. Asela (Anselma)
• Crkva sv. Asela (Anselma)