Kulturno-povijesna cjelina grada Đakova

Opis iz registra

Prvi spomen Đakova datira iz 13. st. kada su bosanski biskupi, pošto su darovnicom hercega Kolomana dobili Đakovo, izgradili biskupijski utvrđeni grad. Bila je to utvrda pravokutnog tlocrta, s kvadratnim ugaonim kulama, okružena opkopom, a unutar zidina nalazila se katedrala sv. Petra i uz nju biskupska rezidencija. Đakovačku srednjovjekovnu biskupsku utvrdu Turci su zauzeli 1537. g. U utvrdu su smjestili vojnu posadu, a tursko naselje – varoš Jakova razvilo se uokolo utvrde. Nakon izgona Turaka (1687. g.) obnova i razvoj novovjekog Đakova ponovno su bili tijesno povezani s obnovom biskupije. U prvoj pol. 18. st., počinje se formirati urbanistička matrica koja je utemeljila današnju prostornu organizaciju grada, a koju karakterizira specifična urbanistička koncepcija - podvojenost naselja na biskupijski i građanski dio. Biskupijski dio Đakova počeo se, ili bolje rečeno, nastavio se formirati na mjestu srednjovjekovne biskupske utvrde i to izgradnjom nove katedrale i rezidencije.

Podaci iz registra

Ostala kulturna dobra – Đakovo

• Tradicije uzgoja lipicanaca u Slavoniji, Baranji i Srijemu
• Kompleks Ergele Ivandvor
• Velika (Lauf) staja na ergeli Ivandvor
• Muzej Đakovštine - muzejska građa
• Dijecezanska biblioteka i Biblioteka Visoke bogoslovne škole
• Muzej Đakovštine - Kulturno povijesna zbirka
• Kanonička kurija, Ulica pape Ivana Pavla II br. 28
• Spomen muzej Josipa Jurja Strossmayera-muzejska građa
• Gradska vijećnica, Trg Franje Tuđmana 4
• Biskupski dvor
• Arheološko nalazište Plugarić i Crnilovac
• Samostanska zgrada časnih sestara sv. Križa s crkvom sv. Križa (stara samostanska zgrada)