Kulturni krajolik otočja Brijuni

Opis iz registra

Brijuni su otočna skupina u Fažanskom akvatoriju. Prvi tragovi naseljavanja na otočju potječu iz razdoblja neolitika. U antici je otočje predstavljalo zemljišni posjed na kojem se grade villae rusticae. Sačuvanost arhitekture kompleksa u uvali Verige ukazuje na visoku razinu življenja. Na zapadnoj obali Velikog Brijuna u kasnoj antici formira se utvrđeno naselje-kastrum. Gradnja u luci Brijuni počinje u vrijeme vlasti akvilejskih patrijarha koji u 12.st. grade stambeno-fortifikacijsku građevinu. Od druge pol. 19. st. otočje čini dio forifikacijskog sustava oko pulske luke s nizom vojnih utvrda i baterija. Potkraj 19. st. otočje kupuje austrijski industrijalac Paul Kupelwieser i pretvara ga u odmaralište. Grade se čamčarnica, privatne vile, posebno opremljeni hoteli, kupalište s pomoćnim objektima, otvara se zoološki vrt, uređuje hipodrom i igrališta za golf i polo. Cijeli projekt pretvorio je Brijunsko otočje u svjetski poznato ljetovalište za aristokraciju iz čitave Europe. Turizam na Brijunima dokida se dolaskom Drugog svjetskog rata, da bi u drugoj polovini 20. stoljeća postao ekskluzivan kao mjesto rada i ljetovanja predsjednika nove države, Josipa Broza Tita, a u tom razdoblju gradi se pet glavnih državnih vila.

Navedeni brojni elementi kulturno-povijesnih obilježja klasificiraju prostor Brijunskog otočja u kulturni krajolik iznimne vrijednosti.

Podaci iz registra

Ostala kulturna dobra – Fažana - Fasana

• Javna ustanova "Nacionalni park Brijuni", Pododsjek za zaštitu kulturnih dobara - muzejska građa
• Slika "Posljednja večera"
• Osam slika Huga i Lilly Charlemont
• Kulturno - umjetnička zbirka i Zbirka namještaja
• Četiri slike iz zbirke NP Brijuni
• Slika "Bogorodica s Djetetom, sv. Margaretom i sv. Andrijom"
• Crkva sv. Elizeja
• Orgulje u crkvi sv. Kuzma i Damjana
• Crkva sv. Marije od Karmela