Keglevića utvrda

Opis iz registra

Keglevića utvrda nalazi se na desnoj obali rijeke Zrmanje, na isturenome položaju nad kanjonom kilometar istočno od zaseoka Vagići u Mokrome Polju i točno preko puta kasnoantičke utvrde na poziciji Čuker. Pod strmim liticama Keglevića utvrde rijeka naglo u luku skreće svoj tok u pravcu zapada, dok cijeli prostor na kojemu je utvrda podignuta poput jezičca zadire u suprotnu obalu. Riječ je o utvrdi s fortificiranim arhitektonskim sklopom na jugozapadnoj padini i branič-kulom na sjeveroistočnome dijelu. Na sjeverozapadnome dijelu bedema visine oko 2 metra nalaze se ulazna vrata širine 1,3 metra i niz puškarnica. Vrata otvaraju ulaz u hodnik koji dijeli utvrdu na dva dijela, sjeveroistočni i jugozapadni. U jugozapadnome dijelu vidljivo je otvoreno dvorište i tri prostorije u nastavku. Sjeveroistočni je dio kamenim stubama komunicirao s najvišim platoom grada na kojemu se nalaze branič-kula i prostorija četvrtaste osnove naslonjena na nju. Branič-kula je trokutastoga tlocrta. Debljina zidova kula iznosi od 1 do 1,3 metra. Kula je izvorno završavala kamenim svodom, a iznad nje je bila terasa s još uvijek djelomično sačuvanim izvornim kruništem. Duž pristupnoga puta sa zapada koji vodi u utvrdu vidljivi su ostatci više suhozidnih objekata. Površinski nalazi ulomaka keramičkih posuda, metalnih i staklenih predmeta koji se pronalaze na strmim padinama oko utvrde datiraju se u vrijeme od 13. do 16. stoljeća. U okolišu utvrde pronalazi se i prapovijesna keramika.

Keglevića utvrda vjerojatno je sagrađena krajem 13. i početkom 14. stoljeća. Vezuje se uz vlastelinsku obitelj Keglevića, koja se u povijesnim izvorima spominje od druge polovice 14. stoljeća kao feudalna vlastela na području gornjega toka rijeke Zrmanje. Utvrda Keglević pripada nizu srednjovjekovnih utvrda podignutih duž komunikacijskoga pravca uz rijeku Zrmanju. Ona je štitila vitalnu točku preko koje se kanjonom Zrmanje može lako prodrijeti na prostor Mokroga Polja i šire područje Ervenika, koji su bili posjed feudalne obitelji Keglevića.

Podaci iz registra

Ostala kulturna dobra – Ervenik

• Crkva sv. Georgija
• Crkva sv. Nikole
• Crkva sv. Proroka Ilije
• Arheološko nalazište Kegljuša kod zaselka Sučevići
• Inventar crkve sv. proroka Ilije
• Crkva sv. Luke