Inventar zbirke Samostana sv. Pavla Pustinjaka na otočiću Galevcu (Školjiću)

Opis iz registra

Samostanska zbirka uređena je u prizemlju dvokatnice smještene pred crkvenim pročeljem u kojoj je, poradi nemogućnosti djelovanja u od Talijana okupiranom Zadru, od 1930. do 1943. godine, djelovala Hrvatska katolička tiskara don Ive Prodana (1852. - 1933.). O tome važnom razdoblju povijesti samostana svjedoče i u zbirci sačuvane dvije tiskarske preše i tiskarske matrice različitog sadržaja (portreti; prikazi samostana sv. Pavla, crkve i groblja; matrice religiozne tematike; matrice korištene u izdavanju različitih tiskovina).

U zbirci su izložene i dvije slike nevelike umjetničke vrijednosti ali značajne iz razloga jer su rad dvojice zadarskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Slike su se ranije nalazile na oltarima u crkvi. Oltarnu sliku s prikazom Sv. Roka naslikao je Ivan Skvarčina (Giovanni Squarcina, Zadar, 1825.-Venecija, 1891.) a slika Bogorodica od Bezgrješnog Začeća sa sv. Antom Padovanskim, sv. Ljudevitom i sv. Elizabetom rad je zadarskog konzervatora, arheologa i slikara Giovannija Smiricha (Ivan Žmirić, Zmirić, Smirić; Zadar, 1842.-1929.).

Zbirka čuva i nekoliko slika baroknih stilskih odlika, vjerojatno dio opreme samostana iz ranijih razdoblja, izrađenih od strane neznanih majstora venecijanske provenijencije koje su, iako skromne likovne kvalitete, vrijedno svjedočanstvo zalaganja redovnika da prostor svoje svakodnevnice opreme suvremenim umjetničkim djelima. U zbirci se može vidjeti i portret o. Josipa Dujmovića (1830. - 1884.) kojim se u samostanu čuva uspomena na višekratnog starješinu i zaslužnog preporoditelja III. Reda sv. Frane u Dalmaciji i Kvarneru u 19. stoljeću.

Za vrijeme svoga trajanja samostan Sv. Pavla Pustinjaka bio je istaknuti centar glagoljaštva, pa njegova knjižnica i danas čuva iznimno bogatu zbirku glagoljskih knjiga i rukopisa a i na nekoliko nadvratnika u sklopu samostana sačuvani su glagoljski natpisi. Budući da se samostan u više navrata pregrađivao u njegovoj je obnovi pronađen i kameni ulomak na kojem je glagoljskim slovima uklesan natpis s godinom i imenom redovnika: 1643 FRA(TA)R MARKO MARKIĆ MINI(STA)R. Pretpostavlja se da je kameni ulomak zbog svojih dimenzija vjerojatno izvorno bio nadvratnik a sada je izložen u zbirci.

U ranokršćansko se razdoblje mogu datirati u zbirci izloženi ulomci dvaju pluteja oltarne pregrade za koje se smatra da potječu iz starokršćanske crkve sv. Andrije koja se nalazila na mjestu današnje stare župne crkve Gospe od Ružarija u Preku, te stup četvrtastog presjeka s uklesanim latinskim križem na prednjoj i desnoj bočnoj stranici, izvorno vjerojatno dio pilastra ranokršćanskog prozora.

Vrijedni su i kameni ulomci gotičko-renesansne ograde koja se ranije vjerojatno nalazila u crkvi a datiraju se u treću četvrtinu 15. stoljeća, dakle u vrijeme prve izgradnje samostanskog sklopa. Na temelju novijih istraživanja smatra se da je ograda rad nepoznate korčulanske klesarske radionice. U vitrinama je izloženo i nekoliko liturgijskih predmeta (kaleži, plitice, ophodno Raspelo, ciboriji, škropionice, kadionica) izrađenih od plemenitih metala, porijeklom iz venecijanskih i zadarskih radionica kao i dio samostanskih rukopisa na glagoljici. To su uglavnom knjige misa, te različiti spisi važni za vjersku i gospodarsku povijest samostana i franjevaca trećoredaca.

Podaci iz registra

Ostala kulturna dobra – Preko

• Glavni oltar
• Oltarna slika "Sv. Jerolim, sv. Frane Asiški i sv. Bernardin Sijenski"
• Tvrđava sv. Mihovila
• Oltarna slika "Sv. Lucije"
• Oltarna slika "Uznesenje Blažene Djevice Marije"
• Oltarna slika "Bogorodice s Djetetom i svecima"
• Slika "Uznesenje Blažene Djevice Marije sa sv. Ivanom Krstiteljem, sv. Mihovilom i sv. Eufemijom"
• Ljetnikovac obitelji Lantana
• Kuća Vrgada
• Ljetnikovac obitelji Califfi (Brčića dvor)
• Samostan i crkva sv. Jeronima
• Samostan sv. Pavla