Inventar sakralnih predmeta u crkvi Presvetoga Trojstva

Opis iz registra

Župna crkva Presvetog Trojstva u Nedelišću nalazi se na sjevernoj periferiji naselja. Okružena je zidanim cinktorom izgrađenim oko 1830. god. Riječ je o jednobrodnoj gotičkoj barokiziranoj uzdužnoj građevini s dvije manje bočne kapele. Načinom svođenja križno-rebrastim svodnim poljima i bogato skulpturiranom visokom kustodijom u svetištu, kao i arhitektonsko–skulpturalnim detaljima na pročelju svjedoči da crkva potječe iz kasnogotičkog razdoblja – kraja 15.st. Sama kamena kustodija visoka je preko 6 m, nastala je krajem 15. st. ili početkom 16.st. kada je ugrađena u svetište prilikom gradnje novog svetišta. Vitka i visoka bogato je ukrašena elementima gotičke arhitekture (filijale, trolisti, lišće), a završava umjesto uobičajenim križem - trnovitim čvorom. Na sredini gornjega dijela ispod zajedničkog baldahina, koji je obil¬no ukrašen kovrčavim lišćem, smještene su tri drvene plastike (Krist, Marija i sv. Ivan) na konzola¬ma. One svojim teškim naborima na odjeći pripadaju ranom baroku, ali takav izražaj lica neodređenog raspoloženja, kakav je na ovim plastikama, možemo još vidjeti na fiziono¬mijama kasne sjeverne renesanse, pa prema tome mogu potjecati iz XVII. stoljeća. Tabernakul u Nedelišću tradicionalan je samo u koncepciji, ali vrlo originalan u for¬mi i dekoraciji. Iz vizitacija vidljivo je da je ona u upotrebi sve do 1747.g., kada se euharistija počela pohranjivati u tabernaklu glavnog oltara. Glavni oltar Presvetog Trojstva iz 18.st., zanimljivo je koncipiran, naime riječ je o jednostavno arhitektonski riješenom oltaru s podvojenim i dvostrukim stupovima s lijeve i desne strane pozlaćenog svetohraništa. Stipes je riješen trbušasto sa slikanim antepedijem, a na njemu je prostrana menza koja drži dva anđela u stavu adoracije. Tabernakul je nešto uži od menze, visok s kupolastim završetkom, ali je proširen dvostrukim stupovima koji flankiraju svetohranište s konkavnim pozlaćenim vratima u kojima je Krist na križu. S lijeve i desne strane slavolučne stijene postavljena su dva bočna oltara gotovo identičnog oblikovanja. Lijevi bočni oltar sv. Vida iz 18.st. oltarni je retabl na kojem se u sredini nalazi oltarna pala sv. Vida, a sa strane su skulpture svetice bez atributa i sv. Roka. Na konkavnoj atici nalazi se slika svetice, a sa strane su skulpture dva mala anđela. Na oltarnoj pali, koja je lučno završena i uokvirena jednostavno profiliranim i pozlaćenim okvirom, prikazan je titular oltara sv. Vid. Skupltura Srca Isusova koja je postavljena ispred oltarne pale, ne pripada oltaru, već je ovdje naknadno postavljena, a riječ je o skulpturi tirolskog tipa iz 19.st. Desni bočni oltar sv. Antuna Padovanskog iz 18.st. (1779.g). oltarni je retabl na kojem se u sredini nalazi kvalitetna oltarna pala sv. Antuna, a sa strane su skulpture sv. Sebastijana i sveca bez atributa. Na konkavnoj atici nalazi se slika sv. Florijana, a sa strane su skulpture dva mala anđela. Riječ je jednostavno koncipiranom arhitektonskom retablu položenom na menzu koju drži dvostruki (uži i širi) stipes. Skulptura Srca Marijina, kao i skulptura Srca Isusova na oltaru sv. Vida, ne pripada izvorno oltaru, već je naknadno postavljena, a riječ je o skulpturi tirolskog tipa iz 19.st. U kapeli Gospe Lurdske s južne strane lađe, smješten je oltar sv. Tri Kralja. Jednostavno koncipiran arhitektonski retabl položen na menzu koju drži četvrtasti stipes. Dva stupa i dva vrlo jednostavna pilastra na predeli flankiraju oltarnu palu koja je lučno završena. Retabl kao ni atika nisu izrađeni da bi primili lučne završene slike, već je koncipiran za četvrtaste formate. Oltarne slike su nešto starije od same arhitekture oltara. Asistentske skulpture franjevaca nisu predviđene koncepcijom ovog oltara, te su naknadno dodane. Riječ je o sv. Franji Asiškom – lijevo, i skulpturi sv. Antuna Padovanskog – desno od oltane slike. Oltarna pala je vjerojatno starija od arhitekture oltara i ona nije bila predviđena za ovaj retabl. Tabernakul iz kapelice Marije Lurdske iz 18.st. ponovo je upotrjebljen je u novom oltaru, kada je postavljen u imitiranu stijenu koja čuva nišu s Bogorodicom iznad tabernakla. Cjelokupni tabernakul sa skulpturama i pripadajućim mu arhitektonskim ukrasima doživio je višeslojna preslikavanja bojanim slojevima koji su sakrili njegovu autentičan i bogati barokni izgled. Propovjedaonica s reljefom “Dobrog pastira” (1793.-94.) Jednostavna u konstituciji i ukrasima. Iz broda se u nju penje stubama s ogradom, na prednjoj strani nosi reljef s prikazom pastira. Neobično je što je golubica slikana, a ne rezbarena kao na većini nebnica sjeverozapadne Hrvatske. Raspelo iz 1928.g. prikazuje raspetog Krista, ispod kojeg je smještena figura Tužne Djevice, srcem probodenim nožem. Smješteno je u svetištu, između kustodije i trijumfalnog luka. Krstionica (cca. 1780.g.) na jednostavnoj pravokutnoj kamenoj formi postavljena je ovalna posuda za vodu, koja je zatvorena drvenim ormarićem s vratima. Korske klupe iz druge pol. 20.st. ispunjavaju prostor lađe, postavljene su uz bočne zidove, sastavljene tako da 10 redova klupa čini jednu cjelinu. bočne stranice završene su trolisnim završetkom, unutar kojeg je jednostavna ornamentacija u obliku križa.

Podaci iz registra

Ostala kulturna dobra – Nedelišće

• Orgulje u crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije
• Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije
• Crkva Presvetog Trojstva