Arheološko nalazište srednjovjekovnog kaštela Garčin

Opis iz registra

Na širem prostoru arheološkog nalazišta srednjovjekovnog kaštela Garčin pronađeni su arheološki nalazi iz razdoblja neolitika, eneolitika, brončanog i željeznog doba te iz razdoblja antike i srednjeg vijeka. Današnji toponim navedene lokacije nosi naziv Gardun. Spomenuto arheološko nalazište smješteno je na južnim obroncima Dilja, sjeverozapadno od zaseoka Surevica blizu današnjeg sela Garčin u Brodsko-posavskoj županiji. Ostaci srednjovjekovne utvrde Garčin (castellum Garchyn) povezani su s nedalekim lokalitetom srednjovjekovne crkve sv. Petra koji se nalazi u podnožju brda Gardun, na području gdje se Dilj otvara prema savskoj ravnici. I lokacija utvrde i lokacija crkve nalaze se na šumskom području u blizini današnjeg marijanskog svetišta i hodočasničkog mjesta „Grabovac“. Ostaci srednjovjekovne utvrde pozicionirani su u smjeru istok – zapad, na nadmorskoj visini od 206,7 m. Vidljivi su u konfiguraciji terena i mogu se utvrditi prema pronađenim površinskim arheološkim nalazima ostataka građevnog materijala (ulomaka kamena i opeke). Čitav kompleks utvrde proteže se na površini od cca 110 x 90 m. Fortifikacijski sklop utvrde sastojao se od velike središnje jezgre (odsječka) kvadratičnog tlocrta, zaobljenih uglova veličine cca 55 x 55 m. Zapadno od središnje jezgre nalazio se barbakan ovalnog izduženog oblika širine cca 7-10 m koji se proteže u pravcu sjever – jug u duljini jezgre. Zapadno od barbakana nalaze se ostaci zapadne zidine utvrde širine cca 5 m, koja je od barbakana odvojena grabom širine 7-9 m. Čitav kompleks utvrde prema jugu je vjerojatno bio ograđen palisadnim zidom. Na središnjoj jezgri utvrde nađene su 3 pozicije fortifikacijskih sklopova – branič kula. Na sjeveroistočnoj strani jezgre nalazi se jama kružnog tlocrta promjera cca 4 ili 5 m, za koju se pretpostavlja da se radi o sjeveroistočnoj polukružnoj baterijskoj kuli. Na sjeverozapadnom uglu jezgre nalazila se druga baterijska uglovna kula pravokutnog tlocrta, dimenzija cca 10 x 7 ili 8 m. U sredini jezgre utvrde nalazi se jama kružnog tlocrta promjera 7-9 m. Vjerojatno se radi o ostacima branič-kule iz ranije graditeljske faze utvrde. Na cca 15 m južno od pozicije središnje kružne jame, na prostoru unutar središnje jezgre naziru se ostaci zida, koji se proteže u smjeru istok – zapad. S obzirom na pronađene ostatke građevnog materijala, može se zaključiti da je utvrda bila građena opekom i kamenom lomljenjakom. Prema tipologiji tlocrta (veličini i obliku središnje jezgre) i ostacima građevinskog materijala, može se zaključiti da se radi o utvrdi koja je imala kontinuitet građenja od razdoblja 13. – 14. stoljeća pa do početka 16. stoljeća, kada se pregrađuje i dodatno utvrđuje zbog prijeteće opasnosti od Osmanlija.

Podaci iz registra

Ostala kulturna dobra – Garčin

• Arheološko nalazište Klinovac
• Crkva sv. Mateja Apostola i Evanđeliste
• Arheološko nalazište "Brezik"
• Arheološko nalazište "Dužine - Čaklovac"
• Arheološko nalazište "Veliki Brijeg"
• Arheološko nalazište "Selište"