Arheološko nalazište - rimska cesta na predjelu Samoleč

Opis iz registra

Arheološko nalazište - rimska cesta na predjelu Samoleč kod Trilja nalazi se između sela Biska i Vojnića, sjeverno od današnje županijske prometnice Bisko – Trilj. Dionica rimske ceste na predjelu Samoleč dio je cestovne mreže koja je povezivala Salonu sa zaleđem rimske provincije Dalmacije. Napuštajući Salonu preko Kliškog prijevoja (Klis – Grlo), ovaj komunikacijski pravac se pružao duž dugopoljske visoravni i kod zaselka Kapela odvajao od prometnice za veteransku koloniju Aequum (Čitluk kod Sinja) na sjeveroistok prema rimskom vojnom logoru Tilurium i važnom prometnom čvorištu mostu na rijeci Cetini Pons Tiluri (Trilj).Rimska prometnica na predjelu Samoleč prilagođena je konfiguraciji terena, na južnom dijelu je zavojita da bi zatim prema sjeveru slijedila pravolinijski pravac prema obližnjem rimskom vojnom logoru na Gardunu (Tilurium), odnosno mostu na rijeci Cetini (Pons Tiluri). Sačuvana je u dužini od oko 450 m, dok se njena širina uglavnom kreće u rasponu od 4 do 6 m. Na pojedinim dijelovima vidljivi su ostatci kaldrme sa pripadajućim kamenim rubnicima i podzidama, te kolotraci (spurile) usječene u stijeni, razmak među njima je od 1,20 do 1,25 m.

Može se pretpostaviti da je rimska prometnica na Samoleču bila u kontinuiranoj uporabi do 7. st. po Kr. kada se prodorom Hrvata, Slavena i Avara prekidaju komunikacijske linije Salone s neposrednim zaleđem.

Podaci iz registra

Ostala kulturna dobra – Trilj

• Zbirka sakralnih predmeta u crkvi Gospe od Ružarija
• Arheološko nalazište Krnjačina gomila
• Arheološko nalazište gradina Meduša
• Arheološko nalazište Grebčine
• Samardžića mlinica, kuće i most na rječici Grabu
• Arheološko nalazište i utvrda Nutjak
• Bugarinova mlinica
• Muzej Triljskog kraja - muzejska građa
• Crkva Gospe od Ružarija
• Ursića mlinica
• Arheološko nalazište-korito rijeke Rude i Cetine
• Arheološko nalazište Grebčine