Arheološko nalazište „Ilirska Salona“
Arheološko nalazište „Ilirska Salona“ je kulturno dobro (arheološka baština) – Solin, Splitsko-dalmatinska županija.
Podaci: Registar kulturnih dobara RH (Ministarstvo kulture i medija) (Otvorena dozvola RH), stanje 31. 10. 2026.
Opis iz registra
Arheološko nalazište „Ilirska Salona“ u Solinu nalazi se na području Donje Rupotine, oko 2 km sjeveroistočno od bedema antičke Salonae uz prometnicu Solin – Klis. Radi se o prapovijesnom i antičkom naselju vrlo velikih dimenzija (duža je os elipse oko 1 km, a uža oko 100 m). Smješteno je na prevlaci koja se odvaja od planine Kozjak u smjeru istok – zapad prema tzv. Ilijinu potoku. Na prvi pogled to nije dobro utvrđen položaj, ali naselje je sa sjeverne i južne strane okruženo potocima-vododerinama. U sredini naselja nalazi se veći povišeni dio, neka vrsta „akropole“. Prometnica Solin – Klis presjekla je naselje po sredini dijeleći ga na dva dijela: zapadni, na kojemu se nalaze kuće (Grubišić – Žuro) s vrlo malo slobodnoga prostora, te istočni, koji je u cijelosti slobodan i neobrađen. Ilirska Salona bila je ograđena zidinama izgrađenima megalitskim blokovima, najbolje očuvanima, na južnoj strani. Tehnika gradnje zidina upućuje na prapovijesno razdoblje, ali nalazište je sigurno bilo naseljeno sve do kasnoantičkoga razdoblja. O tome nam svjedoče sporadični nalazi keramike i tegula te objekt, četvrtastoga tlocrta, na lokaciji „Stipetuša“(otprilike kat. čest. 2143/1, 2143/2). Početkom 20. st. don Frane Bulić na istoj je lokaciji otkrio nekoliko grobova sa stelama iz razdoblja kasnijega Carstva ne uočivši tada zidine Ilirske Salone. Dakle, za sada se prema dimenzijama i načinu utvrđivanja može zaključiti da je riječ o vrlo važnome naselju, najvjerojatnije ilirskome, sa zidinama iz 3. – 2. st. prije Krista. O svemu ostalome, obliku grada, rasporedu komunikacija, vratima te javnim i privatnim zdanjima ne može se govoriti bez temeljitoga raščišćavanja raslinja i nagomilanoga šuta te, naravno, arheoloških istraživanja. Ipak, bez obzira na izgled i strukturu naselja, sigurno je da je riječ o veoma važnoj aglomeraciji u neposrednoj blizini antičke Salone čijim bi se istraživanjem pridonijelo rješavanju nekih nedoumica u imenu i razvoju grada antičke Salone.
Podaci iz registra
| Naziv | Arheološko nalazište „Ilirska Salona“ |
|---|---|
| Oznaka | Z-5994 |
| Mjesto | Solin, Splitsko-dalmatinska županija |
| Vrsta | arheološka baština |
| Razdoblje | Bez datacije |
| Status | zaštićeno kulturno dobro |
| Vrsta kulturnog dobra | nepokretno kulturno dobro - pojedinačno |
| Nadležni konzervatorski odjel | Konzervatorski odjel u Splitu |
Ostala kulturna dobra – Solin
- Crkva sv. Martina biskupa
- Arheološki lokalitet Rižinice
- Arheološko nalazište "Crkvine"
- Arheološko nalazište crkva sv. Petra i Mojsija tzv. Šuplja crkva
- Utvrda Gradina
- Prijemna zgrada na željezničkoj postaji Solin (Vranjic-Solin), Matoševa ulica 6
- Arheološka zbirka Matijević
- Arheološka zona Solina
- Poluotok Vranjic - ruralna cjelina i kopnena arheološka zona s hidroarheološkom zonom
- Arheološko nalazište Dvorine
- Oltar iz crkvice sv. Luke
- Povijesna jezgra Solina
Česta pitanja
Gdje se nalazi Arheološko nalazište „Ilirska Salona“?
Lokacija prema registru: Solin, Splitsko-dalmatinska županija.
Iz kojeg je razdoblja Arheološko nalazište „Ilirska Salona“?
Registar navodi: Bez datacije.
Koji je pravni status: Arheološko nalazište „Ilirska Salona“?
zaštićeno kulturno dobro.
Odakle su podaci i smiju li se koristiti?
Izvor je Registar kulturnih dobara RH (Ministarstvo kulture i medija), objavljen pod licencom Otvorena dozvola RH; podaci preuzeti 31. 10. 2026. Za pravno obvezujuće podatke provjerite izvorni registar.