Arheološka zona Šematorij

Opis iz registra

Arheološka zona Šematorij nalazi se u naselju Danilo kod župne crkve sv. Danijela. Sastoji se od Starog šematorija, zapadno od crkve sv. Danijela i Šematorija, kojeg je sastavni dio sadašnje danilsko groblje, istočno od crkve. Prostor Danila je nastanjen od prapovijesti, a centralno naselje u vrijeme željeznog doba je Gradina iznad Danila, centar delmatskog plemena Ridita. U rimskom razdoblju peregrinska zajednica delmatskih Ridita stječe municipalitet ( municipium Riditarum) koji je potvrđen cijelim nizom epigrafskih spomenika na kojima se spominju riditski dekurioni i duoviri. Rider nastavlja život u kasnoj antici; spominje ga Anonim iz Ravene, a na crkvenom saboru u Saloni 533. godine postaje dio salonitanske biskupije.

Sustavna, zaštitna i sondažna arheološka istraživanja na Danilu traju od l958. godine. Antička arhitektura pronađena je ispod kasnoantičko i srednjovjekovnogh sloja, a antički fragmenti korišteni su kao spolije. Međutim, bez obzira na nalaze antičke arhitekture, do danas nije utvrđen perimetar rimskog Ridera niti njegovi osnovni javni sadržaji. Na položaju Stari šematorij, u sklopu antičke gradske vile pronađen je termalni dio i sustav za zagrijavanje (hipokaust) iz l./2. stoljeća. U ranokršćansko doba ovi objekti doživljavaju preinake, pa se na mjestu termi gradi manji sakralni objekt cemeterijalnog karaktera. Jugozapadno od spomenutog istražena je kasnoantička vila rustika na kojoj je tijekom l971. godine izvršen konzervatorski zahvat, a l999. godine jugoistočno od crkve sv.Danijela, prigodom poljoprivrednih radova otkriveni su podrumski ostaci još jednog gospodarskog objekta. U ovom slučaju pronađena su dva bazena (za ulje i vino) s podom od keramičkih kockica rađenih u mozaičkoj tehnici te krušna peć. Termalni kompleks luksuznog stambenog objekta otkriven na Starom Šematoriju pretvoren je u kasnoantičko doba krajem 4. ili početkom 5. stoljeća vjerojatno u oratorij, a potom je oratorij pretvoren u crkvicu uz koju nastaje groblje. Identificirano je oko 30 kasnoantičkih ukopa, a jedan sarkofag se nalazi u zidanoj memoriji južno od crkve. Pokapanje je nastavljeno i u srednjem vijeku kada je dozidana kapela s apsidom uz istočni zid ranokršćanske crkve. Na lokalitetu je pronađeno oko 370 srednjovjekovnih grobova, uglavnom pravilne orijentacije istok-zapad. Groblje je, sudeći po nalazima, aktivno od 9. stoljeća do kasnog srednjeg vijeka (numizmatički nalazi iz sredine 14. stoljeća). Ističu se nalazi buzetsko-žminjskog i karantansko-ketlaškog tipa naušnica iz 9. stoljeća, različitih karičica koje datiramo od 9. do 11. stoljeća, jednojagodne i pšeničaste naušnice datirane od 9. do 11. stoljeća. Iz razdoblja razvijenog i kasnog srednjeg vijeka najvažniji su nalazi različitih inačica trojagodnih naušnica.

Podaci iz registra

Ostala kulturna dobra – Šibenik

• Zgrada gimnazije "Antuna Vrančića"
• Povijesno-memorijalna cjelina bivšeg koncentracijskog logora na otoku Zlarinu
• Ostaci kaštela i crkva sv. Ivana
• Skulpture sv. Stjepana i sv. Bernardina u dvorištu Samostana sv. Frane
• Zgrada bivše vojarne u Mandalini
• Dvostruki bedem
• Gradina
• Sklop nekadašnjega benediktinskog samostana sv. Katarine
• Kupalište Jadrija
• Crkva sv. Danijela
• Zgrada carinarnice
• Zgrada bivše Burze rada