Arheološka zona Gradina

Opis iz registra

Na samom sjevernom rubu brda na kojem je izgrađeno današnje naselje Udbina, na povišenom, lako branjivom položaju Gradina (kota 849), nalazi se istoimena arheološka zona. Smještena nad samim rubom stjenovite uzvisine pod kojom se Krbavsko polje razdvaja na dio prema istoku oko Visuća i Kozje Drage i dio prema jugu oko Kurjaka i Komića, predstavlja zanimljivu poziciju za smještaj kontrolne točke radi nadzora šireg područja ovog dijela Krbavskog polja.

Nalazi fragmenata prapovijesne keramike i kućnog ljepa na padinama Gradine prema sjeveru i novo probijenom Križnom putu, koji od prezentiranih ostataka crkve sv. Marka Grob vodi prema položaju buduće Crkve hrvatskih mučenika, svjedoče o postojanju naseobine na ovom položaju već u prapovijesno brončano, odnosno željezno doba.

Iz doba rimske dominacije na ovim prostorima nisu nađeni materijalni ostaci koji bi upućivali na naseljenost na položaju Gradina. Ipak, nalazi kamenih spomenika i rimskog novca koji potječu sa lokacija iz okolice (posebno oko lokaliteta sv. Marko Grob), svjedoče o boravku ljudi na ovom dijelu Krbavskog polja i u doba Rima. To upućuje na zaključak da je i tada položaj Gradina mogao biti korišten barem za izgradnju kontrolne postaje, odnosno promatračnice.

U srednjem se vijeku prvi puta spominje ime Udbina, prvo kao naziv distrikta ili zemljišnog kotara (…in districtu Vduina…), a kasnije kao naziv naselja i utvrde na položaju Gradina. Ovo novo naselje, izgrađeno otprilike u vrijeme napuštanja krbavskog naselja i prijenosa biskupske stolice u Modruš 1460. godine, sastojalo se od kružne kule na najvišoj točki i podgrađa sa njene južne strane zaštićenih obrambenim bedemima. Zapisi o bitci koja se 1493. godine odigrala „…na polju Krbavskom pod gradom Udvinom…“ svjedoče o životu ovog hrvatskog naselja u doba koje je prethodilo turskoj dominaciji. Nakon osvajanja 1527. godine Turci Udbinu popravljaju i dodatno utvrđuju (kao i Mrsinj i Komić) i uređuju cijeli prostor Krbave i Like kao svoju novu političku pokrajinu sa Udbinom kao gospodarskim i političkim središtem. U ratu kojim je 1689. godine cijela Lika vraćena pod hrvatsku upravu oslobođeno je i područje Krbave, pa tako i sama Udbina. Tursko naselje je uništeno a obnovljenu utvrdu preuzima krajiška granična uprava. Važnost udbinske utvrde se umanjuje kada je, mirom u Svištovu 1791. godine, granica Hrvatske pomaknuta dalje na istok. Od tada se zapuštena utvrda polako pretvara u ruševinu i kao izvor građevnog materijala koristi pri izgradnji objekata današnjeg naselja Udbine. U doba kada F.J.Fras obilazi Liku i u svojoj „Cjelovitoj topografiji Karlovačke vojne krajine“ iz 1835. godine spominje „još uvijek postojeće čvrste ruševine gorskog grada, velike zidove, tornjeve, dosta rovova i drugih ostataka“, još su uvijek znatni ostaci svjedočili o značaju i veličini ovog utvrđenja. Sustavna arheološka istraživanja započela su 2008. godine. Otkriveni su značajni ostaci srednjovjekovnog starog grada Udbine posebno na poziciji kružne kule na najvišoj koti gradine. Ona je istražena do zdravice te je utvrđeno postojenje starijih arhitektonskih ostattaka na ovom položaju, dijelom građenih od fino klesanog kamena.

Arheološka zona Gradina predstavlja izuzetno zanimljivo arheološko nalazište koje će svojim budućim istraživačima pružiti veliku količinu novih spoznaja o životu na ovom položaju kroz razdoblja od prapovijesti do srednjeg vijeka.

Podaci iz registra

Ostala kulturna dobra – Udbina

• Arheološko nalazište Ostatci katedrale sv. Jakova (Korija)
• Arheološki lokalitet sv. Marko-Grob na Udbini
• Crkva sv. Save
• Crkva sv. Jurja
• Crkva Rođenja Presvete Bogorodice
• Crkva Svetog Velikomučenika Georgija
• Crkva Uspenja Presvete Bogorodice
• Crkva Blažene Djevice Marije
• Crkva Preobraženja Gospodnjeg
• Crkva sv. Jovana