Vrlika između Svilaje i Dinare: naselja, povijest i znamenitosti
Devet naselja i položaj uz državnu cestu D1
Grad Vrlika obuhvaća devet naselja [3]. To su Vrlika, Garjak, Ježević, Koljane, Kosore, Maovice, Otišić, Podosoje i Vinalić [1]. Sama Vrlika leži na rubu Vrličkog polja, uz državnu cestu D1 koja povezuje Zagreb i Split [4].
Od preseljenja pod Prozor do kotarskog središta
Zbog osmanskih prodora u 15. stoljeću stanovnici srednjovjekovne Vrlike preselili su se pod utvrdu Prozor. Ondje je nastalo novo naselje koje je preuzelo ime Vrlika [5]. Pod osmanskom je vlašću bilo od 1522. do 1688. godine, kada je došlo pod mletačku vlast [5]. Vrlika je 1811. postala središte općine, a 1854. i središte kotara [5].
Tvrđava Prozor iznad Vrlike prvi se put spominje 1406. godine [6]. S nje se vide grad, Vrličko polje i Peručko jezero [6].
Česma, Begovićeva kuća i trg pred župnom crkvom
Vrlička Česma park je iz 19. stoljeća s izvorom pritoka Cetine, kamenim stubama i šest kamenih izljeva [7]. Ondje su se okupljali Vrličani, što je nadahnulo Milana Begovića, autora libreta opere „Ero s onoga svijeta” [7]. Njegova rodna kuća nalazi se u Ulici Milana Begovića [8].
Župna crkva Gospe od Ružarija u Vrlici izgrađena je 1876., a posvećena 1898. godine [8]. Nasuprot crkvi 1899. sagrađen je Općinski dom te je tako oblikovan središnji gradski trg [8].
U Podosoju je krajem 19. stoljeća uređen izvor Zduša [8]. Nedaleko od njega otkriveno je srednjovjekovno groblje s nalazima od 7. do 12. stoljeća [8].
Industrijska zona u Kosorama i gradske ustanove
U Kosorama se nalazi gradska zona čiste industrije [1]. U sudskom registru upisano je 35 subjekata sa sjedištem na području Grada Vrlike, uključujući neaktivne [3]. Stoga to nije broj aktivnih tvrtki [3].
Među ustanovama navedenima na službenoj gradskoj stranici su Gradska knjižnica Vrlika i Dječji vrtić „Zvončić” [9].