Kulturna dobra – Đulovac
Đulovac (Bjelovarsko-bilogorska županija): 6 kulturnih dobara u Registru kulturnih dobara RH. Najčešća vrsta: sakralna graditeljska baština; najzastupljenije razdoblje: 18. stoljeće.
Podaci: Registar kulturnih dobara RH (Ministarstvo kulture i medija) (Otvorena dozvola RH), stanje 31. 10. 2026.
- Ukupno u registru6
- S detaljnim opisom6
- Vrsta3
Popis kulturnih dobara
| Naziv | Vrsta | Razdoblje | Status |
|---|---|---|---|
| Arheološko nalazište "Cijepci" | arheološka baština | 1. st. do 4. st. | zaštićeno kulturno dobro |
| Crkva sv. Ane | sakralna graditeljska baština | 15. st. do 20. st. | zaštićeno kulturno dobro |
| Crkva sv. Georgija | sakralna graditeljska baština | 18. st. | zaštićeno kulturno dobro |
| Crkva sv. Nikole | sakralna graditeljska baština | 18. st. do 20. st. | zaštićeno kulturno dobro |
| Stari grad Dobra kuća | profana graditeljska baština | 14. st. | zaštićeno kulturno dobro |
| Stari grad Stupčanica | profana graditeljska baština | 14. st. do 16. st. | zaštićeno kulturno dobro |
Najčešće vrste
Po razdobljima
Česta pitanja
Đulovac: koliko je kulturnih dobara upisano?
U registru je 6 kulturnih dobara (31. 10. 2026.). Od toga 6 ima detaljan opis.
Đulovac: koje su vrste najčešće?
Najčešće vrste: sakralna graditeljska baština (3), profana graditeljska baština (2), arheološka baština (1).
Đulovac: iz kojeg razdoblja je najviše kulturnih dobara?
Najviše zapisa: 18. stoljeće (2), 14. stoljeće (2), 1. stoljeće (1), 15. stoljeće (1).
Odakle su podaci i smiju li se koristiti?
Izvor je Registar kulturnih dobara RH (Ministarstvo kulture i medija), objavljen pod licencom Otvorena dozvola RH; podaci preuzeti 31. 10. 2026. Za pravno obvezujuće podatke provjerite izvorni registar.