Rudnik Paklina

Opis iz registra

Na istočnim predjelima polja Bunina, u podnožju Radošića, Mlečani su još 1698. g. otkrili bituminoznu tvar zvanu katran te ga počeli iskorištavati. Rudarilo se na tri revira: Paulina, Marija i Aleksand(er)rija. Do 1961. g. rudarilo se podzemno, kombinacijama okana i/ili niskopa te hodnika. Pretežno se rudarilo do 50 m dubine, gdje je lociran najdublji IV horizont. Niskopom (II) usmjerenim iz II horizonta na 25 m do dubine 75 m-80 m, dosegnuta je najveća dubina u rudniku. Najdublje vertikalno okno nalazi se u reviru Paulina, duboko je 55 m., dok dubina „vjetrenog“ okna na rudnom polju Aleksandrija iznosi 40 m. Zatvoren je 1986. g. pošto su stručnjaci ocijenili da je posve iscrpljen.

Rudnik Paklina jedno je od najranijih eksploatiranih nalazišta bitumena u Dalmaciji, a ujedno i najdugotrajniji aktivni rudnik uz onoga u Vinišću. Upravo zbog dugotrajnog rudarenja, rudnik Paklina ostao je očuvan gotovo netaknut te kao takav predstavlja vrijedan primjer industrijske baštine Vrgoračkog kraja.

Podaci iz registra

Ostala kulturna dobra – Vrgorac

• Crkva sv. Mihovila Arkanđela i srednjovjekovno groblje sa stećcima
• Arheološko nalazište Opletje
• Arheološko nalazište Gradina - Pavića gradina
• Inventar sakralnih predmeta u župnoj crkvi Porođenja Blažene Djevice Marije
• Srednjovjekovno groblje Velika njiva
• Sakralni inventar predmeta crkve sv. Ilije
• Crkva sv. Petra
• Crkva sv. Stjepana i arheološko nalazište
• Crkva Velike Gospe
• Arheološko nalazište Umčani
• Ruralna cjelina Godinj
• Srednjovjekovno groblje Grebine